U razdoblju od deset godina broj učenika u osnovnom obrazovanju u Europskoj uniji (EU) porastao je za 2,9 posto, no u 11 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, njihov je broj pao. U 2024. godini u EU je bilo 23,2 milijuna učenika u osnovnom obrazovanju što je bio pad od 0,2 posto ili za 35.153 učenika naspram prethodne godine.
No, u razdoblju od 10 godina, od 2014., njihov broj je povećan za malo više od 659 tisuća.
U 2024. najveći broj učenika u osnovnim školama imala je Francuska, a broj je bio 4,1 milijun. Iza nje slijedi Njemačka s 3,3 milijuna, pa onda Španjolska s 2,8 milijuna te Italija s 2,6 milijuna. Najmanje brojke imale su, logično, najmanje zemlje. Tako ih je na Malti bilo 27.537, u Luksemburgu 43.020 te na Cipru 60.596.
Treba napomenuti da, osim o brojnosti stanovništva i demografskoj strukturi, razlike dolaze i iz pomaka u dobi koja je predviđena za početak formalnog osnovnog obrazovanja.
U usporedbi s 2014. godinom broj učenika u osnovnim školama porastao je u 15 zemalja. Podaci su bili raspoloživi za 26 članica. Luksemburg je imao najveći rast, i to za čak 21,4 posto, a odmah iza njega je Slovenija s 18,2 posto.
Najveći pad zabilježila je Poljska od čak 25,7 posto, a druga je Hrvatska s 10,3 posto ispred Portugala gdje je pad također znatan i iznosi 10 posto. U Hrvatskoj je u 2024. bilo 144.412 osnovnoškolaca, dok je 10 godina ranije u klupama sjedilo njih 160.819.
Možda smanjenje nominalno ne izgleda veliko, no u postocima svakako to jest i izražava negativne demografske trendove koji će jamačno imati dugoročnog odraza na ekonomiju kroz manjak radne snage i još težu održivost mirovinskog sustava.
Prema analizi europskog znanstvenog centra JRC, koji pruža usluge analitike za Europsku komisiju, u Hrvatskoj bi pad stanovništva do 2050. godine mogao iznositi 15 posto. Hrvatska je između 2011. i 2021. izgubila oko 10 posto stanovništva.
Izvor: Eurostat
Naravno, jedno od rješenja je dobra useljenička politika, no pitanje je koliko to Hrvatskoj može pomoći s obzirom na izraženu jednodimenzionalnost ekonomske strukture.
Inače, u cijeloj EU u 10 godina smanjio se omjer broja učenika osnovnih škola po nastavniku. U 2014. on je bio 14,2 da bi onda pao na 13,3 učenika.
Najnižu razinu tog omjera imali su Grčka i Luksemburg. U Grčkoj je iznosio 7,4 učenika po nastavniku, a u Luksemburgu 8,2 učenika. To su bile jedine zemlje EU-a gdje je brojka bila ispod 10.
Nekolicina zemalja ima omjer iznad brojke 15. To su Rumunjska s 18,2 učenika po nastavniku, Češka i Francuska s po 17,9, Nizozemska sa 16,3 te Njemačka s 15,2 učenika.
Taj omjer može dobro poslužiti kao neizravan pokazatelj za analizu uvjeta u osnovnom obrazovanju.
Inače, najveći pad tog omjera imala je Bugarska gdje je sa 17,8 došao na 10,4 učenika. Odmah iza je Slovenija jer je u toj zemlji broj pao s 15,9 na 10,8 učenika po nastavniku u osnovnoj školi. Pad omjera zahvatio je 23 zemlje članice.
Pročitajte još:
U Austriji je omjer ostao nepromijenjen na 12, dok je najveći rast imala Litva gdje je broj učenika po nastavniku povećan s 10,2 na 13,7.
U Hrvatskoj je 2024. brojka iznosila 11,2 učenika na jednog nastavnika. Ona je u stalnom padu u zadnjih 10 godina jer je 2014. bio 14,3 učenika.
4 Odgovora
Smanjenje broja učenika po nastavniku ograničava individualiziranu nastavu i dugoročno slabi kvalitetu obrazovanja, što će pogoršati demografske i ekonomske izazove zemlje.
Pad od 10,3 % osnovnoškolaca smanjuje buduću radnu snagu i pogoršava demografski trend. Koje mjere obrazovni sustav može poduzeti da ublaži dugoročni deficit radnika?
Smanjen omjer na 11,2 učenika po nastavniku prisiljava nastavnike na više sati pripreme, dodatno opterećuje sustav i smanjuje mogućnost kvalitetnog praćenja svakog učenika.
Demografska katastrofa u Poljskoj