U prošloj godini 16,3 posto stanovništva Europske unije (EU) starije od 18 godina bilo je pretilo, odnosno indeks tjelesne mase im je bio najmanje 30, pokazuju svježi podaci Eurostata.
Osim toga još je 35,4 posto populacije indeks imalo u rasponu između brojki 25 i 30 što se kategorizira kao prekomjerna uhranjenost. Drugim riječima, više od polovice građana EU-a imalo je višak kilograma.
Pretilost je, naravno, zdravstveni rizik, no također nosi i troškove zdravstvenom sustavu, a posredno i ekonomiji.
Češći je slučaj da prekomjernu tjelesnu masu imaju muškarci. Kod njih je stopa pretilosti bila 17,4 posto dok je kod žena ona iznosila 15,3 posto. Dodano, 41,9 posto muškaraca može se kategorizirati u skupinu preuhranjenih, a kod žena je to slučaj za 29,3 posto.
Kod žena češće dolazi do izražaja nedovoljna tjelesna masa no kod muškaraca, odnosno stopa je u EU 2,9 posto naspram jedan posto za muškarce.
Najveću stopu pretilosti bilježi Malta gdje se to odnosi na više od četvrtine stanovnika ili 26,6 posto. Druga je po tome Latvija s 24,6 posto, a onda slijedi Finska s 23,2 posto. Najniže stope imaju Italija od sedam posto, Grčke s 12,8 posto te Rumunjska s 12,9 posto.
U Hrvatskoj je stopa bila 16,5 posto što znači da se zapravo nalazi na europskom prosjeku. U Sloveniji je stanje nešto gore s brojkom od 18,6 posto.
Izvor: Eurostat
U Hrvatskoj se situacija nešto popravila zadnjih godina jer je 2014. stopa bila na 18,7 posto da bi onda u 2019. bio dosegnut vrhunac od 23 posto.
No, zato je u Hrvatskoj vrlo veliki ukupni postotak prekomjerno uhranjenih osoba i premašuje s brojkom od 59,2 posto prosjek EU-a.
Od Hrvatske su gore u tom smislu Češka, Latvija, Litva, Rumunjska, Malta i Finska.
U odnosu na 2014. u Hrvatskoj je stanje pogoršano jer je tada stopa iznosila 57,4 posto.
Najbolje stoji Italija s tek 38,3 posto preuhranjenih osoba.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je prije nekoliko godina procijenio da troškovi zbog pretilosti iznose 6,6 posto ukupnih zdravstvenih troškova, a liječenje bolesti povezanih s debljinom čini oko 8,5 posto ukupnih zdravstvenih troškova.
Pročitajte još:
Ono što zabrinjava je da, prema jednoj studiji Svjetske federacije za debljinu, ekonomski troškovi prekomjerne tjelesne mase i debljine bi u Hrvatskoj do 2035. bez djelovanja i preventivnih mjera mogli premašti tri milijarde dolara.
Stopa pretilosti je jedan od parametara koji promatra Europska komisija za nadzor ciljeva održivog razvoja, odnosno uklanjanja gladi te postizanja dobrog zdravlja i zdravih navika.
3 Odgovora
Prekomjerna tjelesna masa troši značajan dio zdravstvenog budžeta; bez sustavnih preventivnih mjera troškovi do 2035. mogli bi premašiti tri milijarde dolara i dodatno opteretiti javne financije.
S obzirom da je udio prekomjerno uhranjenih u Hrvatskoj 59,2 % iznad europskog prosjeka, troškovi liječenja povezani s debljinom vjerojatno će rasti brže nego drugdje. Koje konkretne javne programe treba uvesti da se taj udio smanji?
Hrvatska dostiže europski prosjek pretilosti (16,5 %), ali s 59,2 % prekomjerno uhranjenih, iznad EU‑prosjek, što će vjerojatno uzrokovati disproporcionalni rast zdravstvenih troškova u odnosu na susjedne zemlje.