Zadnjih godina se fokus uvelike usmjerio prema rastu cijena energenata i hrane i na učinak koji takva vrsta robe ima na inflaciju, pa je donekle ostalo u drugom planu kako su se stvari sa cijenama razvijale u drugim područjima.
Stoga je Eurostat odabrao određene potkategorije roba i usluga koje su svrstane pod kulturni i kreativni sektor.
Prosječna godišnja inflacija u Europskoj uniji (EU) u 2025. iznosila je 2,5 posto, a u razdoblju od 2020. do kraja prošle godine prosječno je godišnje bila 4,7 posto.
U nekima od potkategorija cijene su u 2025. brže rasle no što je bila opća stopa inflacije. Tako je kod nakita i ručnih satova godišnji rast cijena iznosio 8,8 posto, kod novina i periodičkih izdanja pet posto, kod pretplate na audiovizualne usluge streaminga i najma audiovizualnog sadržaja 4,2 posto te na kulturne usluge kao što su odlasci u kino, kazalište, na koncerte ili muzeje 3,6 posto.
Cijene knjiga su sporije rasle od opće stope inflacije i brojka je bila 2,2 posto. Isto se dogodilo kod prodaje video-igara, konzola ili aplikacija i softvera za igrice gdje je rast cijena bio 1,1 posto.
U segmentu prodaje instrumenata ili audioviuzalnih proizvoda cijene su bile niže 0,1 posto u odnosu na godinu ranije dok je kod opreme za snimanje i reprodukciju slike i zvuka pad bio 5,7 posto.
Za svaku od tih potkategorija Eurostat je izračunao prosječnu godišnju inflaciju u razdoblju od pet godina.
Tako su kod nakita i ručnih satova od 2020. do 2025. prosječno godišnje cijene rasle 5,6 posto.
U Hrvatskoj je u tom segmentu prosječan godišnji rast cijena u tom razdoblju bio osam posto dok su samo u 2025. cijene u odnosu na 2024.bile više za 6,4 posto.
Inače, prošlogodišnja prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, bila je 4,4 posto. Od 2020. do kraja 2025. prosječno su godišnje ukupne cijene rasle šest posto.
Kod glazbenih instrumenta ili robe s audiovizualnim sadržajem na razini EU-a su u zadnjih pet godina cijene godišnje prosječno rasle 1,4 posto, no u Hrvatskoj je to bilo tek 0,3 posto.
Zato su u Hrvatskoj cijene ulaznica za kino, kazališta, koncerte, muzeje I općenito kulturne događaje godišnje u prosjeku rasle 7,6 posto, a samo u 2025. 10,1 posto. To je znatno više od prosjeka EU-a koji je bio 3,6 posto u prošloj godini i četiri posto godišnje u zadnjih pet godina.
Oprema za snimanje i reprodukciju slike i zvuka pojeftinila je, pa je tako u EU od 2020. do 2025. imala prosječan godišnji pad cijena od 3,2 posto. U Hrvatskoj je taj pad iznosio prosječnih 2,2 posto.
Knjige su poskupjele i u EU-u i u Hrvatskoj, samo u Hrvatskoj znatno više. Prosječno su godišnje unazad pet godina u EU cijene knjiga rasle 2,8 posto, a u Hrvatskoj 8,7 posto.
Slično je zadesilo i prodaju novina te drugih periodičkih izdanja. U ovom slučaju EU je imao godišnji prosječni rast cijena od 5,5 posto, a Hrvatska 7,5 posto.
Pročitajte još:
Razlika između Hrvatske i EU-a kao cjeline vidljiva je pak u cijenama pretplata na streaming usluge i unajmljivanje audiovizualnog sadržaja. Dok je u EU godišnje cijena u prosjeku rasla 3,3 posto u Hrvatskoj je u prosjeku padala 0,2 posto. Istini za volju, u 2025. su u Hrvatskoj te cijene naspram 2024. porasle za 6,9 posto u odnosu na godišnji rast od 4,2 posto u EU.
Konačno, cijene video-igara, konzola i srodnih proizvoda su u EU kroz pet godina godišnje u prosjeku padale 0,6 posto, a u Hrvatskoj 2,7 posto.
