Od veljače do travnja cijene plina za kućanstva u glavnim gradovima Europske unije (EU) su se povećale kao odraz rata na Bliskom istoku, no cijene struje su u prosjeku pale što sve odražava različita kretanja na europskim energetskim tržištima.
Doduše, kod prirodnog plina u prosjeku je došlo do umjerenog rasta cijena.
“Aktualne geopolitičke napetosti su imale izravan učinak na isporuku plina i cijene plina za kućanstva i to je puno naglašenije no u slučaju tržišta električne energije”, ustvrdio je za Euronews viši analitičar u tvrtki VaasaETT, koja se bavi analitikom energetskih tržišta, Ioannis Korras.
Prema indeksu cijena energije za kućanstva HEPI, kojeg su izradile tvrtke VaasaETT te energetski regulatori u Austriji i Mađarskoj Energie-Control Austria i MEKH, u glavnim gradovima EU-a cijene struje su u prosjeku od početka veljače do početka travnja bile niže za 3,1 posto.
Cjenovno je pad bio s 26,13 eurocenti za kilovat-sat za 25,31 eurocenti.
Najveći pad od 19 posto zabilježen je u glavnom gradu Estonije Tallinnu, a slijede Kopenhagen s nižom cijenom od 15,9 posto, Stockholm s 15,2 posto te Ljubljana s 15 posto.
Veći pad cijene struje od 10 posto imali su još Helsinski sa stopom od 11,9 posto, Riga s 11,6 posto te Madrid s 10,9 posto.
Korras tvrdi da je sve to posljedica prijelaznog razdoblja u kojemu raste proizvodnja iz obnovljivih izvora uz relativno umjerenu potražnju.
U nekim europskim zemljama poput Španjolske, Cipra i Velike Britanije vlade su ublažile cjenovni učinak nove energetske krize kroz fiskalne mjere, odnosno intervencije kroz smanjenje energetskog poreza ili PDV-a.
Najveći porast cijene struje imao je Rim od 7,9 posto. U Dublinu je cijena rasla 5,7 posto, u Lisabonu 5,4 posto te u Ateni 3,3 posto.
U nekolicini glavnih gradova, što uključuje Zagreb, cijene su praktično ostale nepromijenjene.
Podsjetimo, hrvatska Vlada je produljila mjeru ograničenja cijene struje za kućanstva do 30. rujna.
Korras ističe da u zemljama gdje je veći udio proizvodnje struje u elektranama pogonjenim plinom u ovakvim situacijama dolazi do izraženijeg rasta cijene.
Prosjek rasta cijene plina za kućanstva u EU je bio 6,8 posto u spomenutom dvomjesečnom periodu, s 10,67 eurocenti za kilovat-sat na 11,40 eurocenti.
U Bruxellesu je cijena porasla 28,8 posto, u Berlinu 28,6 posto, a u Ateni 21,3 posto.
Iznad 10 posto još su cijene rasle u Beču, Amsterdamu i Rimu, a iznad EU prosjeka su rasle više i u Bukureštu, Rigi, Parizu i Tallinnu te također i u Londonu.
Najveći je pad cijene plina osjetio Madrid, od 7,9 posto ispred Ljubljane sa četiri posto i Varšave s 3,5 posto.
U Zagrebu je i cijena plina ostala nepromijenjena na 5,4 eurocenta za kilovat-sat.
Korras kaže da su cijene plina uglavnom ovisile o globalnim kretanjima i geopolitičkom riziku dok su na cijene struje utjecali i lokalne okolnosti u smislu proizvodnih trendova i energetskih politika.
To je, dakle, što se kretanja cijena tiče, no tko u Europi plaća najviše za struju i plin?
U glavnom gradu Švicarske Bernu cijena kilovat-sata bila je na početku travnja 39,1 eurocenti, u Bruxellesu 39 centi, u Dublinu 38,5 centi, u Pragu 36,3 eurocenti te u Londonu 35,8 eurocenti.
Pročitajte još:
U Zagrebu je cijena 17,8 eurocenti za kilovat-sat struje, a u Ljubljani 18,1 eurocenti.
Prosjek za glavne gradove EU-a je 25,3 eurocenti kod struje te 11,4 eurocenti kod plina.
Stockholm je imao najskuplji plin cijenom od 35,8 eurocenti. Drugi je Amsterdam s 20,3 eurocenti.
