Europska unija kani povećati napore u smanjenju ekonomske i trgovinske ovisnosti o Kini te u zaštiti svojih industrijskih sektora od velikih količina jeftinog uvoza.
To je sažetak nacrta dokumenta kojega priprema Europska komisija i o kojemu bi trebali razgovarati čelnici zemalja članica na samitu idućega mjeseca.
Dužnosnici Uprave za trgovinu Europske komisije dobili su zadaću pripremiti okvir za nametljiviju i učinkovitiju trgovinsku obrambenu politiku u odnosima s Pekingom, navodi Politico.
Među opcijama koje su u fokusu je prepoznati dodatne sektore u kojima bi Bruxelles procjenjivao koliko uvoz šteti europskoj proizvodnji i treba li uvesti carinske kvote. U prošlosti su takve zaštitne mjere uvedene za čelik i slitine željeza.
Napori EU-a idu za tim i da se ubrza rad na takozvanom mehanizmu za prekapacitiranost koji bi se bavio slučajevima tvrtki pod državnim subvencijama koje proizvode velike količine roba u strateškim sektorima i naspram kojih je onda vrlo teško biti konkurentan.
O takvom mehanizmu se već razgovara neko vrijeme, no neki ga smatraju rizičnim jer bi mogao biti u suprotnosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije koja, u načelu, onemogućavaju diskriminatorne mjere usmjerene prema pojedinačnim zemljama.
Europski povjerenici bi plan trebali prodiskutirati na sastanku 29. svibnja, a lideri vodećih gospodarskih sila EU-a bi o kineskim izvoznim ograničenjima na ključne sirovine koje su nužne za mnoge proizvode, kao što su vjetroelektrane ili električni automobili, imali prigodu razgovarati na sastanku skupine G7 15. lipnja u Francuskoj.
Nakon toga Bruxelles očekuje doprinos razgovoru o temi obrane od poplave kineskih jeftinih proizvoda sa samita EU-a tri dana kasnije.
Jedan od europskih dužnosnika je ustvrdio da bi sada možda, zbog geopolitičkih okolnosti, bio pravi trenutak za pooštrenje trgovinskog odnosa naspram Pekinga jer se javila politička spremnost u nekim zemljama članicama koje su prije bile rezervirane. Naime, dok je Europska komisija već dulje vrijeme nastojala ishoditi više ovlasti u pitanju trgovine s Kinom, bilo je među zemljama članicama onih koje su bile nevoljke mogućem kompliciranju ili pogoršanju odnosa s Pekingom.
Njemačka je tradicionalno bila nesklona trgovinskoj eskalaciji s Kinom, pa je potpora Berlina iznimno bitna.
Prošle godine trgovinski manjak EU-a naspram Kine iznosio je 359,3 milijarde eura što je gotovo za petinu više no godinu ranije. Europski industrijski sektori, poput kemijskog ili automobilskog, otpuštaju radnike i smanjuju proizvodnju pod pritiskom jeftinijeg uvoza iz Kine.
U prilog sada ide i odlazak s vlasti mađarskog premijera Viktora Orbana koji se snažno zalagao za kineska ulaganja. S druge pak strane španjolski premijer Pedro Sanchez, koji je posjetio Kinu četiri puta u četiri godine, zagovara zadržavanje prijateljskijih odnosa s tom zemljom.
Strah od procesa deindustrijalizacije nagnao je Bruxelles da pokrene niz inicijativa za smanjenje ovisnosti EU-a o najvećem svjetskom izvozniku.
Pročitajte još:
Tako je najavljeno obuzdavanje europskog financiranje solarnih pretvarača proizvedenih u Kini, a predložena su stroža pravila nadzora za kineske investicije te smanjenje uporabe proizvoda kineskih tehnoloških divova kao što je Huawei. Peking je na sve to odgovorio prijetnjom protumjera.
U svakom slučaju, želi li učinkovitije djelovati na smanjenju velikog trgovinskog manjka s Kinom Europska komisija svakako treba nove ovlasti u području trgovinske politike.
