Cijene plina i struje za pravne osobe u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka

U drugoj polovici prošle godine prosječna cijena plina za poslovne potrošače iznosila je u Europskoj uniji (EU) 6,05 eura za 100 kilovat-sati (kWh) što je za 8,3 posto niže no u prvoj polovici godine kada je cijena bila u prosjeku 6,60 eura.

Riječ je o potrošačima s godišnjom potrošnjom između 10 tisuća i 100 tisuća gigadžula. Džul je mjerna jedinica koja je najčešće u uporabi za mjerenje energije.

Najveću cijenu plina imali su potrošači iz poslovnog sektora u Švedskoj i ona je iznosila 10,65 eura za 100 kWh. Nakon toga slijedi Finska sa cijenom od 8,63 eura pa Njemačka sa 7,13 eura.

Najniža je bila u Bugarskoj, i to 4,14 eura. Nešto viša bila je u Grčkoj iznosivši 4,24 eura, a zatim su najpovoljnije bile cijene u Portugalu i Belgiji od 4,81 eura za 100 kWh.

U Hrvatskoj je brojka bila 4,86 eura što je pad u odnosu na isto razdoblje 2024. kada je bila 5,22 eura.

U Sloveniji cijena je iznosila 5,77 eura za 100 kWh što je praktično na istoj razini kao i godinu dana ranije i brojke od 5,78 eura.

Inače, u 18 zemalja EU-a prosječne cijene plina za poslovni sektor pale su u odnosu na drugu polovicu prethodne godine. Najveći pad imale su Češka, i to za 14,6 posto, Mađarska za 14,4 posto te Grčka za 12,2 posto.

U četiri zemlje je cijena povećana. To su Litva, Nizozemska, Rumunjska i Austrija, a raspon je od 6,5 posto u Litvi do 1,7 posto u Austriji.

Gotovo nikakve promjene ili potpuno ista cijena zabilježene su u Španjolskoj, Sloveniji, Latviji i Njemačkoj.

Malta nema plinovodnu mrežu, ali koristi plin za proizvodnju električne energije.

Što se prosječne cijene električne energije za poslovni sektor tiče, podaci Eurostata pokazuju da je ona u EU u drugih šest mjeseci lani bila 18,37 eura za 100 kWh. To je sniženje od 3,5 posto u odnosu na prvu polovicu godine kada je prosjek bio 19,03 eura.

Tu se pak uključuju potrošači u rasponu od 500 do 2.000 megavat-sati (MWh) godišnje.

Cijene struje za takve potrošače su bile uglavnom u laganom padu od prve polovice 2023. kada je iznosila 21,51 eura.

Najveću cijenu plaćaju pravne osobe u Irskoj, i to 25,52 eura, a zatim na Cipru 24,29 eura te u Njemačkoj 22,64 eura.

Najniže cijene imaju Finska od 7,48 eura te Švedska s 9,70 eura za 100 kWh.

Za hrvatske tvrtke cijena je bila 15,48 eura dok je godinu dana ranije ona iznosila 17,64 eura.

U Sloveniji je pad bio izraženiji od gotovo tri eura, naime s 18,02 eura na 15,03 eura.

I u ovom segmentu je 18 zemalja imalo pad cijene na godišnjoj razini. Upravo Slovenija je osjetila najveću stopu sniženja od 16,6 posto ispred Luksemburga s 15,8 posto te Francuske sa 14,1 posto.

U pet zemalja EU-a poslovni je sektor osjetio rast cijena struje. Najviše je to bilo u Rumunjkoj, za 15,4 posto, a najmanje u Slovačkoj za 1,4 posto. Ostale tri zemlje su Švedska, Bugarska i Belgija.

U četiri zemlje cijene su ostale praktično nepromijenjene, odnosno varirale između rasta od 0,4 posto na Malti i pada od jedan posto u Austriji. Ostale dvije su Irska i Portugal.