Rast depozita i stambenih kredita u Hrvatskoj

pixabay.com
ilustracija Foto: Pixabay.com

Rast ukupnih depozita domaćih sektora ubrzao se u lipnju, zbog većih priljeva iz inozemstva na početku turističke sezone i iznosio je 600 milijuna eura (1,2% posto na osnovi transakcija), navodi se u novom HNB-ovom Komentaru kretanja kredita i depozita u lipnju 2023.

U priopćenju dostavljenom našem portalu, u strukturi ukupnih depozita porasli su prekonoćni depoziti svih domaćih sektora, dok su oročeni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni. Promatrano sektorski, snažan rast prekonoćnih depozita zabilježen je kod nefinancijskih poduzeća (400 milijuna eura) i stanovništva (300 milijuna eura), dok su se prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija smanjili (100 milijuna eura).

Rast se ukupnih depozita domaćih sektora na godišnjoj razini usporio sa 7,7 procenata u svibnju na 5,8 posto u lipnju (na osnovu transakcija). Pritom se nastavilo snažno produbljivanje pada depozita ostalih financijskih institucija te usporavanje rasta depozita poduzeća, a usporio se i rast depozita stanovništva.

Kreditna aktivnost nastavila je rasti u lipnju sličnom dinamikom kao prethodnih mjeseci, odnosno za 200 milijuna eura (0,6 posto, na osnovi transakcija) pri čemu su krediti nefinancijskim poduzećima stagnirali, a rastu kredita stanovništvu ponajviše su pridonijeli stambeni krediti u okviru državnog programa subvencioniranja, objavljeno je u komentarima HNB-a.

Ipak, stambeni krediti porasli su za samo 100 milijardi eura, unatoč novom krugu državnih subvencija stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli upola manje. Manji iznos odobrenih stambenih kredita u usporedbi s lipnjem prošle godine vjerojatno je povezan s aktualnim štrajkom službenika u pravosuđu.

U strukturi kredita poduzećima porast kredita za obrtna sredstva nadomjestilo je smanjenje kredita za investicije, prekoračenja po transakcijskim računima i sindiciranih kredita, pa su ukupni krediti poduzećima ostali gotovo nepromijenjeni, kao i krediti ostalim financijskim institucijama.

Promatrano na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu blago se ubrzao (sa 6,5 posto u svibnju na 6,6 posto u lipnju, na osnovi transakcija) dok se godišnji rast stambenih kredita usporio (s 9,5 na 9,2 posto).

U istom se razdoblju rast kredita nefinancijskim poduzećima usporio s 13,9 na 13,5 procenata, dok je pad kredita ostalim nebankovnim financijskim institucijama ublažen (s −3,6 na −1,0 posto). Posljedično, godišnji se rast ukupnih kredita domaćim sektorima blago usporio s 9,3 posto u svibnju na 9,2 posto u lipnju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari