Procjene HNB-a: Očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije

HNB
Hrvatska narodna banka; Foto: Božidar Bengez/HNB

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u srpnju na 7,4 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Inflacija je tako usporila već osmi mjesec zaredom i pala na najnižu stopu od ožujka prošle godine. Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena se, prema prvim procjenama DZS-a, usporila s 8,3 posto u lipnju na 8,1 posto u srpnju, što je najniža razina u proteklih 15 mjeseci.

Hrvatska narodna banka (HNB), u svojim komentarima dostavljenim našem portalu, na podatke DZS-a o inflaciji, ističe da se jednako kao i u Hrvatskoj, ukupna inflacija usporila se i u europodručju.

Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a; grafika: HNB

U srpnju je tako, prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija mjerena HIPC-om iznosila 5,3 posto, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena u odnosu na lipanj (5,5 posto). Usporavanje ukupne inflacije, smatraju u HNB-u, pritom je rezultat smanjenja godišnje stope rasta cijena u većini država europodručja, izuzev turistički orijentiranih Španjolske i Grčke te Luksemburga.

Kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije u srpnju su se treći mjesec uzastopno povećali. Takva recentna kretanja odražavaju povećanje momenta cijena svih glavnih komponenata inflacije, a napose hrane i usluga.

U nastavku godine, prema procjenama HNB-a, očekuje se daljnje postupno usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko 5 posto, odnosno na razini cijele 2023.godine, u prosjeku iznositi oko 7,7 posto.

Očekivano usporavanje inflacije temelji se na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, koje su znatno niže od lanjskih, zatim nastavku ograničenja cijena administrativno reguliranih cijena energenata i ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju, te povoljnom učinku baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju protekle godine.

Ipak, rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje postoje, stoji u komentarima HNB-a. Rizici više inflacije uključuju mogući ponovni rast inflacije energije i hrane, što je povezano s jednostranim povlačenjem iz Crnomorske Inicijative vezane uz izvoz žitarica.

Veća učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta potaknuta klimatskim promjenama također bi mogla povećati inflaciju hrane. Dodatno, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju trajnog zadržavanja inflacijskih očekivanja potrošača i poduzeća na povišenim razinama, a što bi se moglo odraziti na povećanje plaća, osobito u slučaju da profitne marže ostanu na povišenim razinama dosegnutima tijekom 2022. godine.

S druge strane, slabija potražnja, primjerice zbog snažnijeg prijenosa monetarne politike, mogla bi spustiti inflaciju u odnosu na očekivanja. Osim toga, ukupna i temeljna inflacija bi se mogle brže smanjiti u slučaju da se cijene energije i prehrambenih sirovina nastave smanjivati te da se to brže prelije na cijene drugih dobara i usluga od trenutno predviđenog, procjena je HNB-a.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari