Najveće tvrtke po prihodima u OIE segmentu bave se vjetroelektranama

Podaci udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) za protekli mjesec pokazuju da je Hrvatska raspolagala s 1.608 gigavat-sati (GWh) električne energije, a od toga je 526 GWh ili 32,7 posto bilo osigurano uvozom.

Time je u lipnju uvoz bio najveći pojedinačni izvor u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Naravno da je takva situacija posljedica činjenice da u ljetnim mjesecima, unatoč velikom potencijalu za pogone za proizvodnju struje iz energije Sunca, dinamika širenja solarnih elektrana zaostaje za potrebama.

U prvih pet mjeseci 2026. godine u pogon je pušteno novih 218 megavata (MW) sunčanih elektrana, no za pokrivanje sadašnjih potreba tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska bi trebala ubrzati izgradnju solarnih elektrana na približno 50 MW mjesečno i time osigurati dodatnih 2.400 MW kapaciteta u iduće četiri godine.

Naravno, Sunce nije jedini obnovljivi izvor, tu su još i vjetar i geotermalna energija, pa i biomasa.

Koristeći podatke bonitetne kuće CompanyWall htjeli smo vidjeti koje su to najveće tvrtke po prihodima koje se bave proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Podaci uspoređuju proteklu i 2024. godinu.

Ne iznenađuje da je na vrhu HEP-Proizvodnja koja je u prošloj godini imala prihode od 815,7 milijuna eura i dobit od 15,2 milijuna eura. U usporedbi s 2024. godinom to je pad s obzirom da su prihodi u 2024. bili na blago iznad milijardu eura uz dobit od 85,1 milijun eura.

Ove godine je HEP u pogon pustio sunčanu elektranu Korlat.

Na drugom je mjestu tvrtka C.E.M.P. iz Donjeg Stupnika. Ona je u 2025. godini uprihodila 62,9 milijuna eura naspram 50 milijuna godinu ranije.

Dobit je godišnje skočila na 23,1 milijun sa 17 milijuna eura.

Ta je tvrtka investitor u vjetroelektranu Krš Pađene koja je bila povezana s korupcijskom aferom u kojoj se našla bivša gradonačelnica Knina Josipa Pleslić, poznatija po prezimenu Rimac.

Na trećem mjestu po prihodima bila je senjska Energija Projekt koja je investitor u vjetroelektranu Senj koja je najveća u Hrvatskoj.

Energija Projekt je u 2025. imala prihode od 50,3 milijuna eura naspram 33,6 milijuna u 2024. Dobit je u prošloj godini udvostručena na 22,4 milijuna eura s 11,2 milijuna godinu ranije.

Na četvrtom je mjestu zagrebačka tvrtka Kunovac koja se bavi upravljanjem vjetroelektranama kao investitor na zadarskom području.

U 2025. su uprihodili 38,9 milijuna eura i ostvarili dobit od 17,9 milijuna eura. Godinu ranije dogodio se gubitak od 1,3 milijuna eura na prihode od 28,2 milijuna eura.

Petu poziciju zauzima također zagrebačka tvrtka Vjetroelektrane Glunča koja je imala u 2025., prihode od 18,6 milijuna eura u usporedbi s 13,6 milijuna iz prethodne godine.

Dobit je također povećana na 7,6 milijuna eura s 5,8 milijuna eura.

Naravno, tamo gdje se proizvodi, isporučuje i troši električna energija uvijek imaju posla i tvrtke koje se bave elektroinstalacijskim radovima, pa smo odlučili dodati i imena tri najveće u tom segmentu.

Najveća je splitska Brodometalurgija koja ima širok raspon djelatnosti među kojima je i elektroinstalacijski material. Prihodi su joj u 2025. bili 153,7 milijuna eura, a dobit 3,3 milijuna eura.

Godinu ranije prihodi su iznosili 122,3 milijuna eura te dobit 1,5 milijun eura.

Na drugom je mjestu Tehno-Elektro iz Đakova koji je u 2025. na 45,4 milijuna eura prihoda imao dobit od 11,9 milijuna eura.

U 2024. je dobit bila 3,05 milijuna eura, a prihodi 33,7 milijuna.

Jedna od reference joj je izgradnja tehničke infrastrukture vjetroelektrane Katuni.

Na trećem je mjestu Energos iz Osijeka. Ta je tvrtka u 2025. imala prihode od 35,4 milijuna eura i dobit od 1,8 milijuna.

Prihodi su bili nešto veći no u 2024. s iznosom od 31,2 milijuna eura jednako kao i dobit koja je 2024. bila na 1,6 milijuna eura.