Prvi kvartal ove godine u Hrvatskoj elektroenergetski su obilježili rast potrošnje električne energije, iznadprosječno povoljni hidrološki uvjeti i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika struje, otkriva izvješće koje je pripremilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Proizvodnja iz hidroelektrana porasla je za 22,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani, a obnovljivi izvori su ukupno osigurali 62,2 posto raspoložive električne energije u Hrvatskoj.
Proizvodnja iz sunčanih elektrana nastavila je godišnji rast te je bila 50,7 posto veća no u prva tri mjeseca 2025. godine. S druge strane slabija vjetrovitost dovela je do pada proizvodnje vjetroelektrana za 12,8 posto.
“Iako je Hrvatska tijekom prvog kvartala ostvarila neto izvoz električne energije, već je u ožujku ponovno zabilježen neto uvoz koji je nastavljen i tijekom travnja i svibnja. Podaci potvrđuju da su za veću energetsku neovisnost Hrvatske, uz daljnji razvoj obnovljivih izvora energije, potrebna i ulaganja u sustave za pohranu energije. Prvi kvartal 2026. obilježilo je i uključivanje baterijskih spremnika energije u elektroenergetski sustav”, navodi OIEH.
Ukupna potrošnja struje u prva tri mjeseca porasla je za 1,98 posto na godišnjoj razini. Kad je riječ o normaliziranoj potrošnji, koja isključuje utjecaj toplije zime, onda se radi o povećanju od 4,39 posto uslijed dinamike gospodarske aktivnosti i rasta potražnje za električnom energijom.
Izvor: OIEH
Ukupna potrošnja električne energije u prvom kvartalu 2026. iznosila je 5.096 gigavat-sati (GWh), a to je za 99 GWh ili spomenutih 1,98 veća brojka no lani. Tuzemna potrošnja električne energije iznosila je 5.044 GWh te je porasla za 124 GWh, odnosno 2,52 posto. Potrošnja električne energije reverzibilnih elektrana i crpki iznosila je 51 GWh što je 26 GWh manje nego godinu ranije, dok je za punjenje baterijskih spremnika utrošeno 1 GWh električne energije.
Normalizirana potrošnja je bila 218 GWh veća no u prvom kvartalu 2025. i iznosila je 5.182 GWh.
“Drugim riječima, stvarni rast potrošnje bio je veći od službeno zabilježenog rasta od 1,98 posto, ali ga je djelomično prikrila toplija zima. Zbog temperatura viših od prosjeka potrošnja električne energije za grijanje bila je manja za 138 GWh što je smanjilo ukupnu potrošnju u promatranom razdoblju”, pojašnjava OIEH.
Ukupna raspoloživa električna energija u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 5.227 GWh. To je bilo za 230 GWh ili četiri posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Raspoloživa energija obuhvaća proizvodnju svih elektrana u Hrvatskoj, isporuku električne energije iz Nuklearne elektrane Krško te energiju isporučenu iz baterijskih spremnika.
Pročitajte još:
Ukupna raspoloživa energija bila je dovoljna za podmirenje domaće potrošnje dok je višak od 131 GWh izvezen na strana tržišta. To znači da je 97,5 posto raspoložive energije iskorišteno za podmirenje potreba hrvatskog elektroenergetskog sustava, a 2,5 posto je izvezeno.
“Prvi kvartal 2026. još je jednom pokazao da sama povoljna hidrologija nije dovoljna za dugoročnu energetsku samodostatnost Hrvatske. Iako su iznadprosječni dotoci vode omogućili rast proizvodnje hidroelektrana od i privremeni povratak Hrvatske u poziciju neto izvoznika električne energije, već je od ožujka ponovno zabilježen neto uvoz. Obilni dotoci vode tijekom veljače dodatno su naglasili potrebu za većom fleksibilnošću elektroenergetskog sustava. Dio potrebnog balansiranja osiguravan je povećanim angažmanom termoelektrana te prekograničnom razmjenom električne energije. Hrvatska pritom još uvijek raspolaže značajnim neiskorištenim potencijalom za razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu energije koji će biti ključni za jačanje energetske neovisnosti i dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sustava. Za stabilniji i otporniji elektroenergetski sustav potrebno je nastaviti razvoj novih kapaciteta obnovljivih izvora energije uz istodobna ulaganja u sustave za pohranu energije”, ocjenjuje OIEH.
