Izgledni njemački kancelar odbacio mogućnost suradnje s SPD-om, do Uskrsa će tražiti održivo rješenje

Nakon što je oko 84 posto od oko 60 milijuna Nijemaca glasalo na saveznim izborima najnovije izlazne ankete pokazuju da su CDU/CSU u vodstvu s oko 28,5 posto glasova. Stranku desnog centra slijedi krajnje desna stranka AfD, koja je u odnosu na izbore 2021. zabilježila rast od oko deset posto, dosegnuvši sada oko 20,5 posto.

Iako svi glasovi još nisu prebrojani, ne očekuje se značajnija promjena rezultata, što znači da će zemlja ponovno ići prema koalicijskoj vladi, budući da apsolutna većina nikada nije ostvarena u modernoj njemačkoj povijesti.

Unatoč prednosti CDU-a na izborima, i dalje će im biti potrebni jedan ili dva koalicijska partnera za formiranje vlade, ocjenjuje Euronews. Ako krajnja desnica do kraja prebrojavanja osvoji dodatnih 1,5 posto, CDU i njegova sestrinska stranka CSU teoretski bi mogli formirati koaliciju s AfD-om.

Međutim, lider CDU-a, Fridrich Merz, koji bi i najizvjesnije mogao biti idući kancelar Njemačke, ponovno je odbacio mogućnost crno-plave ili takozvane “ponoćne” koalicije, dajući si rok do Uskrsa da pronađe održivo rješenje.

U debati Berliner Runde, koju je organizirao njemački javni emiter ARD u izbornoj noći, svi glavni kandidati raspravljali su o ključnim zaključcima. Merz je ponovio svoj stav protiv suradnje s AfD-om, naglašavajući da njihove politike nisu u skladu s programom CDU/CSU-a.

Kako bi osigurali većinu od 50 posto i formirali vladu, CDU možda neće moći to učiniti samo s jednim partnerom, što otvara mogućnost nove tročlane koalicije. Ako FDP ne prijeđe prag od pet posto, jedini preostali mogući partneri za CDU/CSU bili bi Zeleni i SPD.

Iako je CDU tijekom cijele kampanje odbacivao mogućnost koalicije sa Zelenima, čelnik CSU-a Markus Söder sada je izjavio na ARD-ovoj Berliner Runde da ta opcija više nije isključena. Kandidat Zelenih za kancelara Robert Habeck također je izjavio da koalicija s CDU-om nije isključena za njegovu stranku. Kandidat SPD-a Olaf Scholz rekao je da neće voditi nikakve koalicijske pregovore jer se “kandidirao za kancelara”.

Prethodna vlada, koju su činili kancelar Olaf Scholz (SPD), Zeleni i liberalni FDP, raspala se nakon što je Scholz u studenom prošle godine otpustio svog ministra financija i čelnika FDP-a Christiana Lindnera. Koaliciju su obilježili stalni sukobi, što se odrazilo i na gubitke ovih stranaka na izborima.

Porast desnih stranaka

Za razliku od prethodnih izbora, ove godine su stranke na krajnjim političkim polovima dobile značajan zamah. Krajnje desni AfD porastao je za više od deset posto u odnosu na savezne izbore 2021., dok je krajnje lijeva stranka Die Linke također ostvarila znatan napredak.

Na izborima 2021. Die Linke je uspjela ući u Bundestag unatoč osvojenih samo 4,9 posto glasova zahvaljujući takozvanoj klauzuli o osnovnom mandatu, koja omogućuje zaobilaženje praga od pet posto ako stranka osvoji tri izravna mandata, podsjeća Euronews. Tako su osvojili 39 mjesta proporcionalno svom udjelu u glasovima i zadržali puni status parlamentarne frakcije. U Njemačkoj stranka mora osvojiti više od pet posto ukupnih glasova ili tri izravna mandata u pojedinačnim izbornim jedinicama kako bi ušla u Bundestag.

AfD je svoju kampanju usmjerio na teme gospodarstva i migracija, dok je krajnja ljevica naglašavala socijalna pitanja poput ograničenja najamnina.

Prema televiziji ZDF, birači su pitanje “izbjeglica i azila” rangirali kao važnije od “mirovina” ili “zaštite klime”. Još veću važnost pridali su temama poput “mira i sigurnosti”, “gospodarstva” i “socijalne pravde”.

Za manje stranke poput liberalnog FDP-a, krajnje lijeve Die Linke te lijevo-konzervativnog Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), ovi izbori mogli bi biti presudni za politički opstanak. Iako je krajnja ljevica gotovo sigurno osigurala svoje mjesto u Bundestagu, budućnost BSW-a i FDP-a ostaje neizvjesna.

FDP trenutačno bilježi oko 4,6 posto, dok BSW stoji na približno 4,9 posto. Budući da svi glasovi još nisu prebrojani, i dalje postoji mogućnost promjene za obje stranke, bilo naviše ili naniže. Do nedjeljne večeri čelnik FDP-a Christian Lindner objavio je povlačenje iz politike, nakon što je ranije te večeri izjavio da se stranka “mora reformirati”.

“Sada se povlačim iz aktivne politike, s jednim osjećajem: zahvalnošću za gotovo 25 intenzivnih, izazovnih godina ispunjenih oblikovanjem i raspravom,” rekao je Lindner.

Njemačku očekuju radikalne promjene?

Posljednje četiri godine vladanja takozvane semafor-koalicije, odnosno koalicije koju su činili SPD i Zeleni, ostavile su duboke ožiljke na svakodnevni život prosječnog Nijemca. Čini se da je Njemačka koja je bila gospodarski motor Europe, koja je bila moralna i politička vertikala Unije, zemlja u kojoj se cijenio i plaćao rad – skoro nestala. Njemačka inflacija je rasla, gospodarstvo stagniralo, izvoz i broj radnih mjesta se smanjivao – u prosincu 2024. godine inflacija je porasla na neočekivano visokih 2,9 posto u prosincu, prema podacimanjemačkog statističkog ureda Destatis. Sve su to bili narativi koji su glasače okrenuli ka stranci CDU.

„Čekamo prve rezultate u nedjelju navečer i, prijatelji moji, nakon toga zajedno krećemo. Najprije ćemo proslaviti pobjedu, a onda, kao što i treba – zasukati rukave, i krenuti u posao. Jer Njemačka zaslužuje bolju budućnost, mi moramo stvoriti tu budućnost, i atmosferu u kojoj se može raditi i zaraditi. Uspjet ćemo, u to ne sumnjam, jer vjerujem u sve vas“, izjavio je Friedrich Merz, kandidat CDU-a za njemačkog kancelara.

Okrenuo se CDU-ov kandidat Njemačkoj i problemima u zemlji. Osim gospodarstva problem su migranti, sigurnost zemlje i zaštita granica, navodi HRT. No, tvrdi da probleme migracija ne želi rješavati u koaliciji s AfD-om, desnom strankom koja ima drugu najveću potporu birača prema anketama. A i njihova kandidatkinja za kancelarku tvrdi da ih neki lijevi mediji neopravdano stigmatiziraju.

„Mi zaista radimo veliku razliku između onih koji traže azil i ilegalnih migranata. Za razliku od dosadašnje vlade. Oni su ih sve stavili u isti koš. I to traje tako već deset godina. Treba se znati tko je tko, treba se znati tko su ilegalni migranti s kriminalnim dosjeima. To je prvo, a drugo, još važnije, mi trebamo migrante, ali kvalificirane za radna mjesta koja su potrebna našem gospodarstvu“, istaknula je Alice Weidel, kandidatkinja AfD-a za njemačku kancelarku.

Na trećem mjestu prema anketama stranka je kancelara na odlasku. Olaf Scholz ne mijenja ni taktiku ni agendu, i dalje posvećen tezama, koje su ga – kako tvrde svi analitičari – i dovele do toga da izgubi povjerenje u parlamentu.