Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi podići cijene nafte do kraja godine iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabog gospodarstva, upozorila je Svjetska banka.
Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku stajati 90 dolara, prognozirala je ova banka u izvješću o tržištima robe, prenosi Hina, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.
Od početka rata Izraela i palestinskog Hamasa cijene nafte su porasle oko šest posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda “jedva su se pomakle”, utvrdili su u Svjetskoj banci.
Iz Svjetske banke skiciraju tri scenarija rizika, na temelju povijesnih epizoda u razdoblju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje uključuju i regionalne sukobe.
Scenarij “blagih poremećaja” – ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte za vrijeme oružanih sukoba u Libiji 2011. godine, za oko 500.000 barela dnevno, na dva milijuna barela dnevno, pokazuje rast cijene nafte u četvrtom tromjesečju na 93 do 102 dolara po barelu.
Scenarij “umjerenih poremećaja” – poput rata u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu opskrbu za tri do pet milijuna barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do i 121 dolar po barelu.
Scenarij “velikih poremećaja” – približno odražava učinak arapskog naftnog embarga iz 1973. godine i skicira pad opskrbe za šest do osam milijuna barela dnevno. U tom bi slučaju cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 posto, na 140 do 157 dolara po barelu.
Pročitajte još:
“Više cijene nafte kroz dulje vremensko razdoblje neizbježno bi značile i više cijene hrane”, rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, naglasivši da bi naftni cjenovni šok značio još snažnije poskupljenje hrane, u prvom redu u brojnim zemljama u razvoju.
