Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj mogli bi ostvariti i do 70 posto udjela u proizvodnji struje

Ova godina mogla bi biti iznimno važna za zelenu tranziciju u Hrvatskoj. Svi pokazatelji upućuju na to da će obnovljiva energija ostvariti udio veći od 70 posto godišnje proizvodnje električne energije, što bi Hrvatsku svrstalo u top pet zemalja Europske unije, pokazala je analiza „Elektroenergetska kretanja u kolovozu 2023.“, Udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koja je dostavljena našem portalu.

Iako tek preliminarne, brojke predviđaju kako bi za podmirenje potrošnje doprinos energije vjetra, sunca, bioplina, biomase i geotermalne energije ove godine mogao dosegnuti 20 posto raspoložive energije.

Pozivajući se na podatke HEP-ODS-a, Hrvatska je 1. kolovoza imala 353 MW instaliranih solarnih elektrana, pa zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta u kolovozu bilježimo veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana.

„U kolovozu su i vjetroelektrane ostvarile dobru proizvodnju, dok je proizvodnja iz geotermalnih kapaciteta bila znatno smanjena. Na satnom je nivou u prometu električne energije u kolovozu vidljiva velika promjenjivost dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog vremenskih prilika tijekom mjeseca te utjecaja turističke sezone. Zbog dobre hidrologije, hidroelektrane su u kolovozu ostvarile veliku proizvodnju, ali su i naše termoelektrane radile pojačano. Termoelektrana Plomin bilježi proizvodnju od 145 GWh u kolovozu, dok su termoelektrane na plin proizvele 282 GWh. U kolovozu je zbog velike potrošnje bilo potrebno uvoziti dosta električne energije, točnije 160 GWh. Maksimalni uvoz je iznosio 1.371 MWh/h, a najviše smo uvozili za vrijeme toplinskog vala u razdoblju od 21. do 27. kolovoza“, stoji u analizi OIEH-a.

Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu iznosila je 186.958 MWh, a faktor korištenja snage bio je 23 posto, što je više od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec. Prosječna proizvodnja vjetroelektrana u kolovozu je iznosila 251,3 MWh/h, maksimalna proizvodnja po satu iznosila je 774 MWh/h, a maksimalni faktor korištenja snage 70,9 posto.

Električna energija koju su proizveli OIE pokrivala je na satnom nivou i do 50 posto potrošnje u kolovozu, a bilo je i razdoblja kad je pokrivala samo 3,2 posto potrošnje.

„U prvih osam mjeseci ove godine bili smo izvoznici električne energije dok smo je lani bili primorani uvoziti. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine prodali 926 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju lani kupili 1.580 GWh. To čini razliku od 2.506 GWh koja je, uz tržišne cijene električne energije, energetskim tvrtkama sigurno donijela odlične ekonomske rezultate. Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine je iznosio 17.352 GWh, od čega je raspoloživa energija, odnosno potražnja iznosila 13.246 GWh, a višak od 926 GWh smo prodali na inozemnim tržištima“, stoji u analizi.

U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. godine, ukupna je proizvodnja električne energije iznosila 11.225 GWh, od čega je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 30 posto, a obnovljivih 70 posto.

Ukupna potrošnja električne energije u prvih je osam mjeseci iznosila 12.320 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja/konzum iznosila 12.261 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 59 GWh.

Ukupna proizvodnja OIE u prvih osam mjeseci iznosila je 7.862 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 238 GWh, tako da je ukupna izdašnost/produktabilnost obnovljivih izvora energije iznosila 7.624 GWh.

U prvih osam mjeseci obnovljivi su izvori sudjelovali u raspoloživoj energiji s 59,3 posto (hidroelektrane 40,8 posto, a ostali obnovljivi s 18,5 posto), neobnovljivi s 25,4 posto i NE Krško s 15,3 posto. Ostali OIE ove bi godine mogli dosegnuti udio od 20 posto u raspoloživoj energiji.

Zahvaljujući bogatim potencijalima obnovljivih izvora energije, kažu u OIEH, Hrvatska bi mogla ostvariti energetsku samodostatnost i u bliskoj se budućnosti pozicionirati na energetskoj karti EU mnogo bolje od ostalih zemalja. Ovu bi godinu uz pomoć obnovljivih izvora energije, Hrvatska mogla završiti s izvoznom bilancom.