Najniža stopa inflacije u Luksemburgu, Španjolska i Belgija na drugom mjestu

Najniže godišnje stope inflacije, prema podacima Eurostata temeljenim na lipanjskim podacima, zabilježene su u Luksemburgu, gdje je inflacija iznosila – jedan procenat. Slijede ga Belgija i Španjolska, koje obje bilježe inflaciju od 1,6 procenata. Najviše godišnje stope inflatornog rasta zabilježene su u Mađarskoj – 19,9 procenata, Slovačkoj, 11,3 procenta te Češkoj – 11,2 posto. U Hrvatskoj je godišnja inflacija, prema Eurostatu, bila 8,3 posto.

U usporedbi sa svibnjem, prema Eurostatu, godišnja inflacija pala je u dvadeset pet država članica, ostala je stabilna u jednoj i porasla u jednoj.

Dok se mnoge zemlje eurozone teško nose s inflacijom, Španjolska je ispunila glavni cilj: spustila ju je na poželjnih “oko dva posto”. U srpnju je, u odnosu na lipanj, inflacija bila veća i iznosila je 2,1 posto.
Nekoliko faktora potiče dezinflacijske trendove u Španjolskoj. Prvi je svakako značajan pad cijena plina i električne energije. Španjolska je jedna od država članica koja je, kako objašnjavaju financijski stručnjaci, još od ranije manje ovisna o ruskim energentima te ima visok udjel obnovljivih izvora energije (oko 50 posto potreba) i nuklearne energije (oko 20 posto).

Drugi faktor za pad inflacije je obuzdavanje cijena hrane i ugostiteljstva. U lipnju je hrana u Španjolskoj bila 10,2 posto skuplja nego godinu prije, dok su cijene u eurozoni rasle 12,6 posto. Cijene hrane, naravno, diktiraju i troškove u ugostiteljstvu. Ipak, vidljiva je značajna razlika u poslovnom pristupu španjolskih vlasnika restorana i hotela. Tako su u Španjolskoj u lipnju hoteli poskupjeli šest posto na godišnjoj razini, a cijene su i prije rasle vrlo umjereno, između šest i sedam posto.

Španjolska je vlada donijela brojne mjere za ublažavanje udara inflacije. Uključivale su ograničavanje cijena energije, sniženje troška javnog prijevoza, oporezivanje ekstra dobiti i ograničenje rasta cijena najamnina, kao i privremeno smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode: kruh, brašno, određene vrste mlijeka, sir, jaja, voće, povrće, mahunarke, žitarice, maslinovo ulje. Konačni rezultat dao je rezultate.

Prema podacima španjolske središnje banke, Vlada je uspjela zadržati 90 posto ciljanih cijena prehrambenih proizvoda na niskoj razini. Španjolska je vlada bila mnogo ambicioznija i po pitanju novih poreza. Oporezivanje izvanredne dobiti energetskih tvrtki i banaka predviđeno je dvije godine, a donijela je i novi “solidarni porez na bogatstvo” za pojedince čija je neto imovina veća od tri milijuna eura.