Pet zemalja članica Europske unije izrazilo je protivljenje planovima Bruxellesa da se centralizira funkcioniranje europskog elektroenergetskog sustava i pozvale su umjesto toga na snažniju koordiniranost upravljanja na regionalnim razinama.
Bugarska, Finska, Francuska, Poljska i Švedska smatraju da će zelena tranzicija postati sporija, skuplja i nesigurnija ako Bruxelles bude inzistirao na upravljanju razvojem mreže na centraliziran način.
One, kako se vidi u dokumentu u kojeg je uvid imao Euronews, smatraju da bi regionalno planiranje i evaluiranje dalo puno bolji rezultat.
Europska komisija je svoj prijedlog zakonodavnog okvira za modernizaciju mreže iznijela protekloga prosinca. Pitanje modernizacije je ključno za jačanje energetske samodostatnosti i veće oslanjanje na obnovljive izvore.
Prema stajalištu navedenih zemalja, energetska infrastruktura je previše složena i previše regionalno specifična te politički osjetljiva da bi bila dizajnirana jedino kroz centralno upravljanje iz Bruxellesa.
Naime, tvrde da nacionalne tvrtke koje upravljaju mrežom i lokalna nadležna tijela imaju operativno znanje potrebno da se identificiraju uska grla, sigurnosne ranjivosti i ulagački prioriteti. Upravljanje iz Bruxellesa, dodaju, moglo bi stvoriti infrastrukturu koja izgleda učinkovito u teoriji no u praksi stvara ekonomski trošak.
Pet zemalja strahuje od izgradnje interkonekcija bez odgovarajuće usklađenosti s jačanjem domaćih mreža što bi onda ostavilo skupu infrastrukturu nedovoljno iskorišteno, a trošak bi opet kroz veće račune morali pokrivati potrošači.
U pismu odaslanom u Bruxelles navodi se da bi tvrtke koje su odgovorne za prijenos električne energije trebale ostati tehnički tvorci planiranja dok bi Europska komisija trebala prvenstveno djelovati kao koordinator, ne kao direktor.
Švedska je nedavno, zbog nezadovoljstva idejom iz Bruxellesa, najavila zaustavljanje planova za izgradnju novog električnog kabela prema Danskoj. Naime, Europska komisija je predložila da se koristi novac od naknada za zagušenost mreže za jačanje infrastrukture u EU.
“EU ne bi trebao dobivati švedski novac od elektroenergetskog sustava. Bruxelles nas očito u ovome trenutku ne sluša. Zato planiramo zaustaviti planove za nove kabele za izvoz struje”, izjavila je švedska ministrica energetike Ebba Busch.
Očito pregovori o paketu mjera za razvoj mreže, koji predviđa ulaganja od 1,2 bilijuna eura do 2040. godine, imaju odjeka daleko izvan samog pitanja mreže i prijenosnih kabela. Oni zapravo postaju test kako EU uspijeva balansirati strateško koordiniranje s nacionalnim nadzorom u doba klimatske tranzicije.
Posebno je za pet zemalja sporna ideja da Bruxelles može potaknuti projekte izvan postojećih nacionalnih mehanizama planiranja.
“Podjela odgovornosti mora biti jasna. Države članice moraju zadržati ovlasti političkog odlučivanja, tvrtke koje upravljaju prijenosnim sustavima moraju pružiti tehničku stručnu potporu, a Europska komisija treba osigurati koordinaciju i dijalog”, ističe se u pismu upućenom u Bruxelles.
Istodobno se ne odbija prekogranična suradnja kao takva i priznaje se potreba za interkonekcijama kako bi se ostvarila dekarbonizacija i energetska sigurnost u EU.
Pročitajte još:
Ciparsko predsjedništvo EU-a je objavilo da se napreduje prema uravnoteženom kompromisu te da dogovor o načinu modernizacije elektroenergetske mreže na europskoj razini nije tako daleko.
Bruxelles bi volio da se dogovor između Vijeća EU-a i Europskog parlamenta o takozvanom elektroenergetskom paketu postigne prije ljeta. Ipak, realistične procjene upućuju da bi se pregovori mogli razvući i na irsko predsjedanje EU-om od 1. srpnja.
