Jan de Jong, Webpower Adria: Uvođenje četverodnevnog radnog tjedna jedna je od najboljih odluka koje smo donijeli

Zaposlenici u 45 njemačkih tvrtki narednih šest mjeseci radit će samo četiri dana tjedno, i to za istu plaću kao dosad. U pitanju je eksperiment čiji je cilj provjeriti tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo zadovoljniji, već i učinkovitiji u obavljanju svojih radnih zadataka.

Iako je u Hrvatskoj privukao dosad najviše pozornosti, ovo nije prvi takav eksperiment jer su slični modeli već testirani u brojnim zemljama, dok su na Islandu s tom inicijativom krenuli još u drugoj polovici prošlog desetljeća, točnije između 2015. i 2019. godine.

Probno razdoblje u Velikoj Britaniji također se pokazalo uspješnim, a čak 92 posto kompanija odlučilo je zadržati kraći radni tjedan.

Neprofitna organizacija 4 Day Week Global, koja u suradnji s vladama i sveučilištima nadgleda testiranja ovog koncepta, utvrdila je pak kako je četverodnevni radni tjedan među ostalim povezan s višim razinama zadovoljstva, boljim zdravljem i ravnotežom između poslovnog i privatnog života.

Postoje dvije varijacije četverodnevnog radnog tjedna – komprimirani u kojem zaposlenik radi po 10 sati četiri dana u tjednu, te skraćeni u kojem broj radnih sati dnevno provedenih na poslu ostaje isti, ali se dobiva jedan slobodan dan više.

Webpower Adria, hrvatska tvrtka specijalizirana za email marketing i marketing automatizaciju, četverodnevni radni tjedan uz istu plaću uvela je još 2021. godine.

“U rujnu 2021. odlučili smo cijelom našem timu dati povišicu. Ne u novcu, nego u slobodnom vremenu. Uveli smo četverodnevni radni tjedan uz zadržavanje plaća na istoj razini. Eksperiment na Islandu pokazao je da su ljudi koji rade četiri dana tjedno bili manje pod stresom i produktivniji. A to je nešto što smo željeli i u Webpower Adriji”, objasnio je Jan de Jong, suosnivač tvrtke.

Ne samo da zbog toga nisu požalili, već se ispostavilo da je riječ o jednoj od najboljih odluka koje su ikada donijeli.

“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim načinom rada jer smo vidjeli brojne prednosti, uključujući povećanu produktivnost, sretnije zaposlenike, 50 posto manje bolovanja, stopostotni porast prijava za novootvorena radna mjesta (omogućuje nam zapošljavanje najboljih ljudi) te povećanu lojalnost zaposlenika prema tvrtki. Otkad smo uveli ovaj novi način rada, samo je jedan kolega dao otkaz. To nam pokazuje da smo donijeli pravu odluku za našu tvrtku”.

Prije skraćivanja radnog tjedna, trebalo je osmisliti način na koji će klijenti i dalje moći računati na njihovu podršku pet dana tjedno. Stoga su od članova svog tima tražili da smisle rješenje kako to ostvariti.

“Njihov prijedlog bio je da cijeli naš tim podijelimo u tri grupe – ponedjeljak, srijeda i petak. Ako ste u grupi ponedjeljkom, onda je cijeli kalendarski mjesec vaš slobodan dan ponedjeljak. Isto vrijedi i za ostale skupine. Nakon završetka mjeseca, svi se izmjenjuju u sljedeću grupu. Na ovaj način, svatko dobiva priliku za produženi vikend te je jednom u tri mjeseca slobodan srijedom. Ljudi s istim vještinama (na primjer dizajneri) ne mogu biti u istoj skupini. Dakle, svi setovi vještina dostupni su našim klijentima pet dana u tjednu”, pojasnio je De Jong.

Prije uvođenja četverodnevnog radnog tjedna željeli su utvrditi i kakvo je trenutno radno opterećenje članova njihovog tima te vidjeti koje bi bile moguće posljedice ako bi došlo do pada produktivnosti. Pokazalo se, međutim, da produktivnost raste pa broj zaposlenika nisu morali povećavati.

Jan de Jong smatra i da bi četverodnevni radni tjedan u skoroj budućnosti mogao postati standard.

“Davne 1926. godine Henry Ford je uveo petodnevni radni tjedan. Prije je standard bilo šest radnih dana tjedno. Sada, gotovo 100 godina kasnije, vidjeli smo ogroman porast produktivnosti kao rezultat poboljšane tehnologije. Ne bih se iznenadio da u godinama koje dolaze sve više tvrtki počne raditi četiri dana u tjednu i kako će to konačno postati novi standard”, kazao je.