Irska ovaj tjedan traži iskorak u definiranju brojki za novi EU proračun

Već je poznata priča oko neslaganja zemalja sa sjevera te s juga i istoka Europske unije (EU) oko strukture i visine proračuna, pa stoga je to očekivano stanje i u trenutku kada trebaju ući u završnicu pregovori o proračunskom okviru za razdoblje od 2028. do kraja 2034. godine.

Isto tako već se uobičajilo da u završnici pregovora zbog političkih interesa i potrebe za kompromisom dođe do dogovora na Europskom vijeću koji mediji nerijetko opisuju kao maratonske noćne konzultacije, pritiske i popuštanja u zadnji čas.

Nema razloga ne vjerovati da će se slično ponoviti i ovaj put budući da su praktično svi akteri zainteresirani imati spreman novi europski proračun prije no što na izbore iduće godine izađu građani Francuske, Italije i Španjolske te ishodi moguće donesu neke nove vjetrove i silnice u hodnike u Bruxellesu.

Irska trenutačno predsjeda EU-om i pojačala je napore da otkoči dinamiku pregovora u trenutku kada se čini da su dvije strane, štedljiva i ona sklonija potrošnji, ukopane u svojim stajalištima.

Na ministarskom sastanku ovoga tjedna, točnije u četvrtak, Irska će od zemalja članica da iznesu stajalište o tome koji bi dijelovi proračuna trebali dobiti više ili manje novca, otkriva bilješka za pripremu sastanka u koju je imao uvid Politico.

Ideja je dovršiti pregovore do kraja godine što se poklapa s krajem razdoblja predsjedanja Irske.

Europska komisija je predložila proračun od gotovo dva bilijuna eura. Sjeverne zemlje predvođene Njemačkom kažu da to žele srezati za nekoliko stotina milijardi, dok takozvani prijatelji kohezije s istoka i juga žele vidjeti povećanje izdataka za poljoprivredu i regionalni razvoj ili barem da ih se ne dira.

Od ministara se na sastanku u Dublinu očekuje da budu jasni i pragmatični u ocjeni kakvu ravnotežu očekuju u financiranju pojedinih stavki proračuna te da budu privrženi ideji kompromisa i stvaranja koncenzusa.

Prijedlog Bruxellesa je ponudio strukturu proračuna kroz četiri široke skupine, a to su poljoprivreda i kohezija, konkurentnost i sigurnost, potpora partnerima izvan EU-a te troškovi funkcioniranja europskih institucija.

Zemje sa sjevera žele trošiti na obranu, inovaciju i konkurentnost na što otpada oko petina iznosa iz prijedloga Bruxellesa, dok prijatelji kohezije žele očuvati novac namijenjen poljoprivredi i siromašnijim regijama za što je predviđeno 45 posto proračuna.

Irska želi za samit EU-a 15. listopada imati pripremljen prijedlog proračuna s brojkama.

Važan dio razgovora koji će se voditi ovaj mjesec se odnosi na pitanje takozvanih vlastitih prihoda EU proračuna, odnosno vrste i visine poreza na europskoj razini.

Cipar je na kraju svog predsjedanja u lipnju ponudio početni pregovarački okvir koji predviđa smanjenje proračuna kojeg je predložio Bruxelles za dva posto. Štedljive zemlje smatraju da je to premalo, a kalkulacija kaže da je to negdje oko 40 milijardi eura.

Osim toga, Njemačka i njezine saveznice u ovom kontekstu su zamjerile Cipru da je previše srezao na financiranju konkurentnosti dok je predložio povećanje potrošnje za poljoprivredu i regionalni razvoj.