Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da bi novi sedmogodišnji proračun Europske unije (EU) kojeg je predložila Europska komisija trebalo srezati za nekoliko stotina milijardi eura.
Bruxelles je predložio sedmogodišnji proračunski okvir od 1,8 bilijuna eura, a ako se doda još i novac potreban za otplatu pandemijskog duga to se penje na gotovo dva bilijuna eura.
O iznosu proračuna za razdoblje od 2028. do kraja 2034. godine pregovori među zemljama članicama su u tijeku.
Merz, osim što je kritizirao iznos proračuna, kazao je i da drži neprihvatljivim povećati broj radnih mjesta u institucijama EU-a za dvije i pol tisuće.
“Plan Europske komisije nije prihvatljiv niti uravnotežen. Zato trebamo rezanja u nacrtu proračuna na više stavki što bi iznosilo nekoliko stotina milijardi eura. Ta su rezanja ključna”, izjavio je Merz.
Pritom Merz nije htio ići u više detalja niti odgovoriti na pitanje novinara Politica radi li se o brojci od 400 milijardi eura koliko je spomenuto u njemačkom dokumentu s kraja prošlog mjeseca.
Bruxelles prijedlog o povećanom zapošljavanju u europskim institucijama obrazlaže većom količinom posla zbog trenutačnih geopolitičkih okolnosti i krize.
“To je neprihvatljivo, to nećemo prihvatiti”, poručio je Merz uz napomenu da Njemačka smanjuje broj zaposlenika vlade za osam posto do kraja 2029. godine.
Irska, koja predsjeda EU-om, treba predstaviti novi nacrt proračuna EU-a prije samita koji se održava u listopadu.
Bit će iznimno teško pomiriti sva stajališta s obzirom da zemlje poput Italije, Španjolske i Poljske podupiru ovakav veći proračun.
Merz je svoje primjedbe izrekao nakon sastanka s irskim premijerom Michealom Martinom. On nije htio komentirati izjavu Merza oko proračuna, već je samo rekao da će pažljivo slušati stajalište Njemačke.
Napomenuo je i da smatra da je dogovor o proračunu moguć do kraja godine ako svi tom pitanju pristupe s jednakim žarom.
Pročitajte još:
Ono što je posebno izazovno oko proračuna je pitanje takozvanih vlastitih europskih izvora, odnosno europskih poreza oko čega ima različitih prijedloga i varijanti.
Irska se, primjerice, protivi digitalnom europskom porezu, a Njemačka smatra da korporativni porez na prihode tvrtki također nije najbolja ideja.
