Novac ne može pasti s neba niti nastati iz zraka, to je malo kome nejasno, no grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis misli da ga se može stvoriti iz radijskih valova.
Pierrakakis predsjeda Eurogrupom koja organizira neformalna okupljanja ministara financija eurozone i plasirao je zamisao da bi se novac za zajednički europski proračun mogao namaknuti preusmjeravanjem prihoda od dodjele radiofrekvencijskog spektra za mobilne mreže.
Rasprava o novom sedmogodišnjem proračunskom okviru za EU je sve življa kako se približava vrijeme za njegovo usvajanje, a to je otvorilo i važno pitanje kako nabaviti više novaca za punjenje budžeta s obzirom da zemlje koje su neto uplatiteljice smatraju da treba proširiti načine na koji se novac prikuplja. Inače, proračun je predviđen na 1,8 bilijuna eura uz još oko 200 milijardi eura koji se tiču otplate kredita iz razdoblja pandemije.
“Ovo je primjena ideje Marija Draghija na telekomunikacijski sektor”, rekao je za Politico Pierrakakis. Draghi je poznat po dokumentu koji, uz ostalo, poziva na veću koordinaciju i harmonizaciju među zemljama u odobravanju frekvencija za mobilne mreže.
Europske telekom tvrtke trenutačno prolaze nacionalne procedure da bi osigurali pristup ključnoj infrastrukturi, odnosno koncesijama za radijske frekvencije. To se obavlja putem dražbi, a u Hrvatskoj je za to zadužen HAKOM.
Od 2020. su telekomi potrošili više od 50 milijardi eura na frekvencijske dozvole i to je završilo u nacionalnim proračunima. Taj se postupak nerijetko kritiziralo smatrajući da mu je bit izvući gotovinu od teleoperatera, a ne ohrabriti ih na nove investicije. Štoviše, bivši europski povjerenik Thierry Breton je nazvao radiofrekvencijski spektar kravom muzarom za vlade.
Pierrakakis je pozvao EU članice da prihvate izdvojiti 75 posto prihoda od aukcija za telekome u sedmogodišnji proračun EU-a i da se 25 posto preusmjeri u fond pod kontrolom Europske investicijske banke.
To bi, kako kaže grčki ministar, bio izvoran prihod za europski proračun i mogao bi dati poticaj smanjenju ovisnosti i američkoj tehnologiji.
No, pitanje je kako će ideja proći u glavnim gradovima zemalja članica koje su dosad ljubomorno nastojale očuvati izvore proračunskih prihoda u nacionalnom okrilju.
Naravno, članice EU-a koje više uplaćuju u europski proračun no što iz njega dobivaju sve su nabrušenije prema statusu quo i inzistiraju na promjenama koje će na njih smanjiti pritisak i povećati izvorne prihode EU budžeta.
Problem je u tome što različite ideje koje se jave uvijek naiđu na nečije protivljenje. Neke od zamisli koje su se javile je oporezivanje online kockanja te kripto i digitalnih tvrtki.
“Ideja ima više razina, a vrlo vidljiva razina je jednostavna koordinacija aukcija”, smatra Pierrakakis koji u tome vidi i smanjenje fragmentacije na razini EU-a.
Pročitajte još:
Premda su iz redova nacionalnih dužnosnika, koji su željeli ostati anonimni, došle ocjene kako Pierrakakisova ideja ima slabe izglede za uspjeh, glavni pregovarač u Europskom parlamentu na tu temu Poljak Michal Kobosko kaže da nije za to da se ostane pri tome da vlade prikupljaju taj veliki novac od teleoperatera i da poslije nitko ne zna kako se taj novac koristio.
Pierrakakis je poručio da je svakako potrebna detaljnija razrada ideje, no tvrdi da nije mali broj njegovih kolega ministara financija koji prihvaćaju njezinu temeljnu logiku.
