Skupina bogatijih zemalja Europske unije (EU) pobunila se protiv ideje koju je iznijelo ciparsko predsjedništvo EU-a da se predloženi sedmogodišnji proračun koji treba stupiti na scenu od početka 2028. godine smanji za dva posto.
Europska komisija je predložila sedmogodišnji financijski okvir od 1,8 bilijuna eura. Taj proračun, ako se uzmu u obzir i sredstva koja treba otplatiti zbog kredita u doba pandemije, penje se na dva bilijuna eura.
Zemlje na sjeveru Europe koje su neto uplatiteljice u europski proračun smatraju da je predloženi okvir previsok.
“Proračun nije priuštiv, nije uravnotežen i ima pogrešan fokus. Ukupan iznos ostaje previsok u vrijeme kada je fiskalni prostor ograničen diljem Europe i donošenje teških odluka je neizbježno. Za Nizozemsku ovaj pregovarački okvir nije prihvatljiv”, izjavio je, kako prenosi Politico, nizozemski ministar financija Eelco Heinen.
Zemlje EU-a imaju za cilj dovršiti dogovor oko idućega proračuna do kraja ove godine, a analitičari smatraju da je u svakom slučaju cilj imati sve dogovoreno prije francuskih predsjedničkih izbora koji se održavaju u travnju iduće godine, i to zbog straha da eventualni pobjednik s krajnje desnice ne potkopa proračunske pregovore.
“Ovo su prve brojke stavljene na papir. Bili smo vrlo pragmatični i realistični, to je temelj za pregovore”, rekla je ciparska zamjenica ministra za europske poslove Marilena Raouna.
No, s druge strane skupina južnih i istočnih zemalja EU-a, predvođena Italijom, Španjolskom i Poljskom, načelno je poduprla ciparski pregovarački okvir, a posebice očuvanje količine novaca koja se izdvaja za poljoprivredne subvencije i regionalni razvoj.
Krajem ovoga tjedna održava se samit EU-a na kojemu će biti riječi o veličini budućeg proračuna. Od početka srpnja Irska preuzima predsjedanje EU-om i ta će zemlja imati zahtjevnu zadaću usmjeravanja pregovora kako bi ih se uspješno do kraja godine privelo kraju.
Prije no što je Cipar predstavio pregovarački okvir njegova veleposlanica pri EU-u Christina Rafti je protekloga tjedna održala sastanak s kolegama iz svih preostalih 26 zemalja članica. No, očito to nije zaustavilo nezadovoljstvo zemalja poput Njemačke i Nizozemske.
“Vrlo smo daleko od cilja. Željeli smo smanjenje za 20 posto, a dobili smo dva posto”, rekao je jedan europski diplomat koji je želio anonimnost.
Najveće rezanje proračuna kakvog je predložio Bruxelles Cipar je napravio u Europskom fondu za konkurentnost, i to za 3,9 posto. Riječ je o ukupnom predviđenom iznosu od 410 milijardi eura koji, uz ostalo, financira inovativne tvrtke. To je dodatno oneraspoložilo sjeverne zemlje koje smatraju da se EU treba više fokusirati na nove izazove umjesto stalnog ubrizgavanja novaca u tradicionalne politike.
“Prijedlog stavlja naglasak na prioritete prošlosti na štetu izazova budućnosti. On upravo pokazuje put kojim ne bi trebalo ići”, ustvrdio je Nizozemac Heinen.
Novac za poljoprivredu i regionalni razvoj, od kojega najviše imaju koristi zemlje na jugu i istoku EU-a, nije u ciparskom prijedlogu doživio rezanje.
No, oni koji podupiru ciparski pregovarački okvir kažu da su sredstva za te dvije namjene ionako već smanjena u odnosu na njihov opseg iz aktualnog proračuna u izvornom prijedlogu Europske komisije.
Pročitajte još:
Naime, u proračunu od 2021. do kraja 2027. novac za poljoprivredu i regionalni razvoj čini 60 posto ukupnog iznosa, a Bruxelles je to u novom proračunskom okviru smanjio na 41,4 posto.
Ciparskog predsjedništvo također je predložilo da se za pet milijardi eura poveća iznos novaca koji se uplaćuje u 15 zemalja članica kojima je bruto nacionalni dohodak ispod 90 posto prosjeka EU-a. Taj dodatni novac bi bio namaknut smanjivanjem proračunske stavke koja se odnosi na upravljanje krizama
