Europska unija ulazi u pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028.–2034., dokumentu koji određuje kako će se raspodjeljivati sredstva EU-a tijekom sljedećih sedam godina. Europska komisija predložila je proračun vrijedan 1,8 bilijuna eura, dok Europski parlament smatra da je za ostvarenje svih planiranih politika potrebno gotovo 1,96 bilijuna eura.
Razlika od oko 175 milijardi eura pokazuje koliko su interesi država članica i europskih institucija podijeljeni, posebno u trenutku kada Unija istodobno pokušava odgovoriti na sigurnosne prijetnje, gospodarske izazove i zelenu tranziciju.
Najveći dobitnik novog proračunskog prijedloga je obrambeni sektor. Za obranu, sigurnost i svemirske programe predviđena je čak 131 milijarda eura, što je gotovo pet puta više nego u sadašnjem VFO-u. Posebno se povećavaju ulaganja u vojnu mobilnost, odnosno infrastrukturu i logistiku potrebnu za brzo premještanje vojske i opreme unutar Europe. Financiranje tog područja trebalo bi porasti deset puta. Takav zaokret rezultat je promijenjene geopolitičke situacije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i rastuće zabrinutosti među europskim državama oko dugoročne pouzdanosti sigurnosnih jamstava Sjedinjenih Američkih Država.
S druge strane, tradicionalne politike EU-a mogle bi se suočiti sa smanjenjem sredstava. Poljoprivrednici bi mogli izgubiti dio potpore iz zajedničke poljoprivredne politike, dok bi siromašnije europske regije imale manje novca za razvojne projekte.
Prema novoj formuli raspodjele sredstava, neke države članice, uključujući Češku, Sloveniju i Portugal, dobile bi manje novca nego u sadašnjem financijskom razdoblju. To bi moglo dodatno otežati pregovore jer zemlje koje očekuju gubitke traže pravedniju raspodjelu i veća jamstva da neće biti zapostavljene u korist novih prioriteta poput obrane i sigurnosti.
Pročitajte još:
Štedljive države, Njemačka, Nizozemska, Švedska i Austrija, žele manji proračun bez zajedničkog duga. Parlament zahtijeva povećanje financiranja za klimu, koheziju i građane.
Parlament glasa o svom pregovaračkom mandatu 18. svibnja 2026. Postizanje konačnog dogovora prije 2027. je moguće, ali daleko od sigurnog. Predstojeći pregovori zato će biti jedan od zahtjevnijih političkih procesa u EU-u posljednjih godina, jer će države članice i europske institucije morati pronaći ravnotežu između sigurnosti, gospodarskog razvoja i socijalne kohezije.
