Uvijek kada se pregovori o europskom sedmogodišnjem proračunskom okviru približavaju ključnom razdoblju rastu tenzije između zemalja koje su neto davateljice u proračun Europske unije (EU) i onih koje su neto primateljice europskih novaca kao što je i Hrvatska.
Sada se približava trenutak kada će se intenzivirati razgovori o proračunskom okviru za razdoblje od početka 2028. do kraja 2034. godine, a Europska komisija je predložila iznos od 1,8 bilijuna eura što je otprilike 50 posto više no što je trenutačni proračun koji završava svoj ciklus na kraju iduće godine i iznosi 1,22 bilijuna eura.
Par tjedana prije no što pregovori oko brojki uđu u dinamičniju fazu predstavnici devet zemalja koje više u EU proračun uplaćuju no što iz njega dobivaju odlučilo je organizirati sastanak kako bi osmislile način suprotstavljanja prijedlogu Bruxellesa, točnije ukupno predloženom iznosu.
“Ta brojka mora biti bitno niža”, poručila je švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz.
Po njezinim riječima, koje prenosi Politico, jednostavno nema prostora za tako dramatično povećanje švedskog doprinosa ili bilo koje druge zemlje neto davateljice.
“Švedska i drugi će to vrlo jasno reći uoči idućeg sastanka Europskog vijeća”, dodala je.
Osim Švedske među tih devet zemalja su Danska, Finska, Austrija, Nizozemska, Njemačka, Francuska, Irska i Belgija.
Na drugoj strani su zemlje, uključivo Italiju, Španjolsku i Poljsku, koje pak smatraju da treba povećati proračunske stavke za poljoprivredu, potporu slabije razvijenijim regijama te ribarstvo u odnosu na ono što je predložila Europska komisija.
“U prijedlogu Bruxellesa kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika i zajednička ribarska politika jedina su područja gdje se dogodilo smanjenja novaca u realnim iznosima unatoč ukupnom povećanju proračuna”, navelo je u zajedničkoj izjavi na početku ovoga tjedna 16 zemalja.
To su Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Ako se na predloženi proračun doda otplata duga koji datira iz doba pandemije, tada će EU za razdoblje od sedam godina potrošiti gotovo dva bilijuna eura ili 1,26 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda svih članica. Sadašnji proračun je na razini 1,1 posto europskog BDP-a.
“Moramo se maknuti od modela kojim Bruxelles svaki problem nastoji riješiti s više novca. Posebice to vrijedi sada kada mnoge zemlje članice moraju raditi na uštedama i teškim proračunskim odlukama”, ustvrdila je austrijska ministrica za europska pitanja Claudia Bauer.
Spomenutih 16 zemalja pak poziva da se ukine pravilo koje pojedinim neto davateljicama u proračun omogućava da dio uplaćenih novaca dobibju natrag kao kompenzaciju, a također su iskazale ambiciju da se odgodi dio otplata vezanih za pandemijski dug.
Očekuje se da se detaljna razrada stavki novog proračuna pojavi u optjecaju među zemljama članicama početkom lipnja.
Cipar, kao trenutačni predsjedatelj EU-a, održao je proteklih tjedana sastanke s nacionalnim izaslanstvima kako bi se razjasnile crvene crte preko kojih pojedine zemlje ne žele prijeći u sastavljanju zajedničkog proračuna.
O proračunu bi se zatim razgovaralo na samitu EU-a 18. lipnja.
Pročitajte još:
Zemlje neto uplatiteljice ipak daju potporu povećanim izdvajanjima u nekim sektorima kao što su obrana i jačanje industrije.
“Trebamo pravodobni dogovor o suvremenom i održivom proračunskom okviru s prioritetima kao što su konkurentnost i obrana. Istodobno, ukupan iznos treba biti smanjen”, ocijenio je finski ministar europskih poslova Joakim Strand.
Nizozemska je istaknula da bi, osim uštede kod poljoprivrednih subvencija i izdvajanja za siromašnije regije, trebalo smanjiti i plaće EU dužnosnika.
