Skupi tjedan za Metu: kazna od 25 milijardi dolara, nova tužba i pad dionice

Kazna od 25 milijardi dolara zbog obmanjivanja korisnika, australska tužba zbog navodne štete djeci i pad dionice obilježili su nekoliko dana za Metu. Istodobno, Mark Zuckerberg dogovorio je promjene koje će mu omogućiti prodaju dijela vlasničkog udjela uz očuvanje glasačke kontrole, uoči mogućeg uvođenja kalifornijskog poreza na milijardere.

Financijski najteža vijest stigla je iz Novog Meksika. Sudac Francis Mathew 21. listopada naložio je kompaniji plaćanje 25 milijardi dolara kazne, nakon što je porota utvrdila gotovo 44 milijuna kršenja državnog zakona o zaštiti potrošača.

Prema objavi tamošnjeg državnog odvjetništva, postupak je proizašao iz afere Cambridge Analytica, ali je obuhvatio i šire tvrdnje Facebooka o postupanju s osobnim podacima korisnika te suzbijanju dezinformacija i govora mržnje.

Meta je najavila žalbu. Kompanija osporava da je država dokazala stvarnu štetu potrošačima te tvrdi da bi kazna takvog iznosa mogla prekršiti ustavna jamstva protiv pretjeranih kazni.

Pravni stručnjaci s kojima je razgovarao Reuters smatraju da postoje ozbiljni argumenti za njezino smanjenje u žalbenom postupku. Zato dosuđenih 25 milijardi dolara još ne predstavlja konačan iznos koji će Meta morati platiti.

U Australiji je kompanija suočena s novom kolektivnom tužbom zbog navodnih posljedica korištenja Facebooka i Instagrama u djetinjstvu i adolescenciji. Odvjetnički ured MinterEllison objavio je da traži naknadu štete za sadašnje i bivše korisnike koji tvrde da su, prije navršene 18. godine, bili izloženi štetnom sadržaju ili razvili ovisnost o društvenim mrežama.

Pravni sporovi srušili dobit kompanije

Tužitelji problem vide i u samom dizajnu platformi, odnosno značajkama koje potiču dulje i učestalije korištenje. Postupak financira Litigation Lending Services, koji navodi da australske obitelji bez takvog financiranja teško mogu voditi spor protiv globalne tehnološke kompanije.

Prema australskom SBS-u, tužba je podnesena u ime osmero tužitelja. Sud je ograničio objavljivanje detalja zahtjeva i podataka koji bi mogli otkriti njihov identitet. Meta je poručila da je upoznata s postupkom i da će se odlučno braniti. O navodima tužitelja sud tek treba odlučiti.

Koliko pravni sporovi mogu utjecati na poslovanje pokazali su upravo objavljeni tromjesečni rezultati. Meta je ostvarila 64,6 milijardi dolara prihoda, 26 posto više nego godinu prije, ali je operativna dobit pala 37 posto, na približno 13 milijardi dolara.

U troškove je uključeno 9,89 milijardi dolara povezanih s ranije dogovorenom nagodbom s američkim državnim odvjetnicima o mentalnom zdravlju mladih i društvenim mrežama. Prema Metinu financijskom izvješću, bez tog troška operativna dobit iznosila bi približno 22,9 milijardi dolara. Riječ je o zasebnom sporazumu, odvojenom od nove kazne u Novom Meksiku.

11 milijardi dolara poreza za Zuckerberga

Ulagače su, međutim, dodatno zabrinuli planovi ulaganja u umjetnu inteligenciju. Dionica Mete završila je trgovanje u četvrtak, 22. listopada, s padom od oko sedam posto, izvijestio je Yahoo Finance. Reuters pad povezuje s povećanjem donje granice planiranih kapitalnih ulaganja i planom izdavanja novih dionica za financiranje širenja.

Meta sada za 2026. planira kapitalna ulaganja između 135 i 145 milijardi dolara, dok je prethodni raspon bio od 130 do 145 milijardi. U trećem tromjesečju kapitalni izdaci dosegnuli su 34,9 milijardi dolara, a slobodni novčani tok bio je negativan, u iznosu od 2,12 milijardi dolara.

Nova klasa dionica bez prava glasa povezana je i sa Zuckerbergovom osobnom financijskom računicom. Kalifornijski birači u studenome odlučuju o prijedlogu jednokratnog poreza od pet posto na imovinu milijardera. Prema Associated Pressu, Zuckerbergova procijenjena imovina veća od 220 milijardi dolara značila bi potencijalnu obvezu veću od 11 milijardi dolara, ako prijedlog bude prihvaćen.

Dokumentacija predana američkom regulatoru SEC-u pokazuje da će Zuckerberg moći slobodno prodati 20 posto novih dionica klase C koje dobije pri njihovoj raspodjeli, bez odgovarajućeg smanjenja glasačke moći. Za većinu preostalih dionica vrijedit će ograničenja.

Zuckerberg se također obvezao tijekom osam godina ostati rezident Kalifornije ili druge jurisdikcije u kojoj Meta ima sjedište, uz uvjete povezane s njegovom vodećom ulogom u kompaniji i iznimke za značajne nepredviđene okolnosti. Sporazum mu otvara mogućnost pribavljanja novca za potencijalni osobni porezni račun uz zadržavanje kontrole nad kompanijom.