Njemački kancelar Friedrich Merz okuplja u Berlinu čelnika zemalja Europske unije (EU) koji žele smanjenje iznosa budućeg europskog proračuna za više stotina milijardi eura dok istodobno predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa obilazi zemlje članice kako bi pronašao kompromisno rješenje.
Merz ima sve veći problem s padom popularnosti na domaćem terenu. On je odbacio prijedlog Bruxellesa prema kojemu bi proračun od 2028. do 2034. iznosio gotovo dva bilijuna eura.
Na sastanku u Berlinu biti će šefovi vlada Nizozemske, Finske, Austrije, Danske i Švedske.
Austrijski kancelar Christian Stocker je kazao za Politico, odražavajući što govori i Merz, da je neprihvatljivo da Bruxelles predlaže najveći proračun u povijesti EU-a dok se na nacionalnoj razini očekuje stezanje remena.
EU nastoji dogovoriti idući proračun prije izbora u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji dogodine.
Zemlje koje se okupljaju u Berlinu ne žele samo manji proračun, već i drugačiju strukturu, odnosno žele manju potrošnju za poljoprivredu i veću za obranu i sigurnost. Isto tako traže nametanje uvjeta koji bi onemogućili isplatu novca vladama koje krše demokratske standarde.
Irska, koja trenutačno predsjeda EU-om, bi trebala predstaviti kompromisne brojke oko proračuna u listopadu uoči samita EU-a.
Finska poručuje da podržava opće smjernice predloženog proračuna, no da je ukupni iznos prevelik.
Neke zemlje, poput Španjolske, misle da ne bi trebalo smanjivati predloženi iznos niti dio novaca koji je namijenjen poljoprivredi.
Costa je dosad posjetio Bratislavu, Talin, Rigu i Vilnius, a sada je na redu Prag. On vjeruje da pozicije vlada nisu toliko udaljene koliko se čini prema javnim izjavama.
Njemačka najviše doprinosi EU proračunu, otprilike četvrtinu. Jedan europski diplomat ističe kako je pozitivan znak to što je Merz rekao kako želi dogovor do kraja godine i kako dosad nije iznio nikakve konkretne brojčane prijedloge za ta navodno velika rezanja.
Jedan je drugi diplomat ustvrdio kako ishodi izbora u njemačkoj saveznoj državi Saska-Anhalt 6. rujna te u Švedskoj 13. rujna mogu utjecati na pregovore oko EU proračuna.
Merz pak želi da Njemačka bude predvodnica Europe u obrani, konkurentnosti i strateškoj autonomiji, a sva ta područja traže pozamašan novac.
Dodatna je priča oporezivanje na razini EU-a.
Zemlje na sjeveru i istoku EU-a su tradicionalno bile protiv toga da Bruxelles dobije nove ovlasti u tom smislu, no čini se da taj otpor slabi.
Naime, po riječima Coste, tamošnji čelnici vide da nije moguće izbjeći rezanja u fondovima za poljoprivredu i koheziju bez dodatnih prihoda ako se istodobno želi povećati ulaganje u obranu te za kvalitetno upravljanje migracijama i eventualno proširenje.
Pročitajte još:
U prijedlogu iz lipnja Europska komisija je predložila nove poreze na ugljične emisije, uvoz ugljika, nereciklirani elektronički otpad i duhan, kao i godišnje oporezivanje prihoda velikih tvrtki. Europski parlament pak predlaže oporezivanje digitalnih usluga, kockanja i kriptoimovine što su neke zemlje podržale.
Za nove poreze na razini EU-a potrebna je suglasnost svih zemalja članica.
