Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručuje da bi konkurentna cijena energije, stabilni uvjeti ulaganja i smanjenje strateških ovisnosti trebali biti među glavnim prioritetima kako europske tako i hrvatske industrijske politike pritom upozoravajući da hrvatska velika poduzeća struju plaćaju oko 20 posto više od prosjeka Europske unije (EU) .
Kako ističu u publikaciji Fokus tjedna, cijena i dostupnost energije određuju isplativost ulaganja.
Navode pritom da velika poduzeća u standardu kupovne moći plaćaju električnu energiju 20,5 posto iznad EU prosjeka.
Posebno je izražen pritisak u energetski intenzivnim djelatnostima. Primjerice, u metaloprerađivačkoj industriji udio energenata u rashodima veći je 3,4 puta od nacionalnog prosjeka, a u kemijskoj oko dva puta.
“Viša cijena energije zato izravno smanjuje marže, prostor za modernizaciju i privlačnost Hrvatske kao proizvodne lokacije”, navode iz HUP-a.
Dodatan je rizik, prenosi Hina tvrdnje iz HUP-a, rast potrošnje električne energije koji ne prati jednak rast domaće proizvodnje i fleksibilnosti sustava.
U prvom polugodištu neto uvoz struje u Hrvatskoj je pokrivao 10,3 posto potrošnje struje, a ljeti 26,3 posto.
“Uvoz sam po sebi nije problem integriranog tržišta EU-a. Problem nastaje kada postane posljedica neiskorištenog domaćeg potencijala i strukturno podiže trošak proizvodnje. Hrvatska mora istodobno pojeftiniti energiju, ojačati proizvodnu bazu i mrežna ulaganja te smanjiti uvoznu ovisnost”, poručuje HUP.
Napominju i da rastu veleprodajni pritisci, pa je prosjek cijene struje na hrvatskoj burzi Cropex skočio sa 111,77 eura po megavat-satu (MWh) u prvoj polovici godine na oko 223 eura u listopadu. Krajem listopada cijene su dosezale i 315,30 eura za MWh, a u pojedinim satima bile su vrlo niske ili čak negativne.
“Problem nije samo razina cijene, nego i njezina izrazita volatilnost, koja povećava potrebu za bržim priključenjima, pohranom, dugoročnim PPA ugovorima o otkupu energije i tarifama koje nagrađuju fleksibilnu potrošnju”, ističe se u publikaciji Fokus tjedna.
Pročitajte još:
Uredba o mjerama za stabilnost domaćeg tržišta energije do 31. ožujka 2027. pri obračunu nadoknade priznaje ugovorenu cijenu najviše do 160 eura za MWh. HUP predlaže podizanje praga na 210 eura i pravodobno uključivanje opskrbljivača u odluke o nastavku mjera kako bi se smanjio poslovni rizik i očuvalo tržišno natjecanje.
“Za Hrvatsku je prozor za djelovanje otvoren sada. Dok mreža, domaća proizvodnja i pohrana ne osiguraju strukturno nižu i stabilniju cijenu energije, potrebno je koristiti raspoložive europske instrumente kako energetski jaz ne bi prerastao u investicijski i industrijski jaz”, napominju iz HUP-a.
