HUP: Bujanje nekretninskog biznisa treba zaustaviti i poticati gradnju hotela

Neadekvatna struktura smještajnih kapaciteta potaknuta ‘bujanjem’ nekretninskog biznisa, radna snaga, poticanje investicija u gradnju hotela, turističko zemljište i upravljanje kvalitetom ključni su izazovi koje bi trebalo što hitnije riješiti u hrvatskom turizmu, upozorili su hotelijeri u četvrtak u HUP-u.

“Ako se ti problemi u turizmu, koji se danas nazivaju izazovima, što prije ne počnu rješavati i ne riješe, sami ćemo se za pet godina pokopati”, poručio je direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić na okruglom stolu u HUP-u, na kojemu su se oko tih ključnih izazova složili i ostali sudionici – direktorica HUP-a Irena Weber, predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović i konzultant u hotelijerstvu u turizmu Branko Bogunović.

Najveći problem uzrokuje nekretninski biznis koji se pretvara u turizam kroz iznajmljivanje smještaja. Pritom nije probem klasični obiteljski smještaj kod domaćina s dvije-tri sobe, nego objekti koji se grade i kupuju da bi se konvertirali u apartmane najčešće samo za turistički najam. Weber je taj biznis nazvala svojevrsnom “poreznom oazom”, objasnivši da je velika razlika u poreznom opterećenju ozbiljnog turističkog i nekretninskog biznisa odnosno omjer je 10 naprema 1.

“Porezni sustav za turizam je u Hrvatskoj dosta čudan, i to donosi negativne posljedice ne samo za turizam, nego se teže pronalazi i domaća radna snaga jer radi u svojim nekretninama, posljedice su i po obrazovanje jer takvim radnicima ne trebaju škole, za komunalnu infrastrukturu i na kraju, sve se to ogleda i u velikom rastu cijena nekretnina, pa mladi ljudi ne mogu više lako ni unajmiti ni kupiti nekretnine”, naglasila je.

Popović smatra i da bi i država i lokalne vlasti morale više učiniti, pa čak i da “država dekretom zabrani gradnju na obali”. Inače ćemo, upozorio je, i dalje imati lošu smještajnu strukturu u turizmu, koja je sada dijeli na 70 posto kreveta u privatnom komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, a 30 posto u ostalim vrstama, od čega samo 10 posto u hotelima.

Ostojić je iznio i podatak da je od 1,85 milijuna kreveta sada u turizmu, u hotelima nešto malo više od 190.000, što je neodrživo. Zato se nada da će poboljšanjima i u tom smislu pridonijeti novi zakon o turizmu, koji se još izrađuje.

“U godinu dana u turizmu smo dobili 55.000 novih kreveta u privatnom smještaju, to je kao 110 hotela Ambasador u Opatiji ili Dijamant u Poreču. Kada bi to bili hotelski kreveti, puno veća bi bila korist za sve, a i sezona bi bila dulja, jer privatni smještaj ima kratku sezonu od dva-tri mjeseca, dok dosta hotela radi cijele godine”, kazao je Ostojić.