Hrvatska se pridružila pozivu 22 europska čelnika na koordinirani odgovor Europske unije nakon nekontroliranih prelazaka vanjske granice u Ceuti. Vlada pritom ističe da je broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice prošle godine smanjen 44 posto, dok je broj spriječenih prelazaka povećan 53 posto.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković supotpisao je pismo 22 čelnika Europske unije upućeno europskim institucijama, u kojem se traži koordinirani odgovor radi zaštite vanjskih granica Unije nakon događaja u španjolskoj enklavi Ceuti.
Čelnici država i vlada izrazili su zabrinutost zbog masovnih prelazaka granice i pokušaja krijumčarskih skupina da iskoriste europski sustav migracija i azila.
U pismu se upozorava da nekontrolirani prelasci, instrumentalizacija migracija i druge hibridne prijetnje ne smiju stvoriti dojam da se nezakonit ulazak u Europsku uniju može naknadno pretvoriti u zakonit boravak.
Traži se izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova
Države potpisnice pozvale su irsko predsjedništvo Vijeća Europske unije da hitno sazove videokonferenciju ministara unutarnjih poslova.
Na sastanku bi se trebao dogovoriti zajednički europski odgovor, uključujući mobilizaciju dostupnih instrumenata EU-a i pružanje potpore Španjolskoj radi ponovne uspostave pune kontrole nad vanjskom granicom.
Posebno bi se trebala razmotriti snažnija potpora Frontexa te učinkovitost suradnje Europske unije s Marokom.
U pismu se pozdravlja dosadašnja suradnja Španjolske i Maroka na brzom povratku osoba koje su nezakonito ušle na teritorij pod španjolskom upravom.
Broj nezakonitih prelazaka u Hrvatskoj pao 44 posto
Hrvatska je inicijativu podržala kao država koja čuva dio vanjske granice Europske unije i Schengenskog prostora.
Prema podacima Vlade, broj evidentiranih nezakonitih prelazaka hrvatske granice tijekom prošle godine smanjen je 44 posto, dok je broj spriječenih pokušaja prelaska porastao 53 posto.
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je uhićeno 1.076 krijumčara, a od početka 2026. njih još 645.
Vlada navodi da su rezultati posljedica sustavnog rada policije i drugih institucija te politike prema kojoj odluke o ulasku na teritorij Unije moraju donositi države članice, a ne krijumčarske mreže.
Zaštita granice financira se i europskim sredstvima
Hrvatska ulaganja u zaštitu vanjske granice obuhvaćaju nabavu vozila, termovizijskih kamera, informatičke i komunikacijske opreme, uređaja za provjeru dokumenata te modernizaciju objekata granične policije.
U godišnjem planu MUP-a za 2026. među izvorima financiranja projekata nadzora granice navode se državni proračun, Fond za integrirano upravljanje granicama, njegov Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike te drugi mehanizmi Europske unije.
Ranija ulaganja uključivala su i mobilne termovizijske sustave sa satelitskom vezom, koji policiji omogućuju nadzor i na dijelovima granice bez dostupnog mobilnog signala. Hrvatska je uz potporu Frontexa nadogradila i nacionalni informacijski sustav za upravljanje granicom sustavom za provjeru autentičnosti putnih isprava.
Hrvatska za obranu izdvaja više od dva posto BDP-a
Širi sigurnosni kontekst prati i snažan rast hrvatskih izdvajanja za obranu.
Hrvatska je 2025. za obranu izdvojila ukupno 1,93 milijarde eura, odnosno 2,08 posto BDP-a. Gotovo 34 posto tog iznosa bilo je usmjereno na modernizaciju i opremanje Oružanih snaga.
Proračun Ministarstva obrane za 2026. planiran je na približno 1,63 milijarde eura, dok bi prema proračunskim projekcijama 2027. trebao prijeći 2,1 milijardu, a 2028. dosegnuti gotovo 2,26 milijardi eura. Sam obrambeni proračun trebao bi u 2026. odgovarati približno 2,08 posto BDP-a, a u sljedeće dvije godine premašiti 2,5 posto.
Hrvatska je najavila da do 2035. želi dosegnuti cilj od 3,5 posto BDP-a za obranu te dodatnih 1,5 posto za šire aktivnosti povezane sa sigurnošću, infrastrukturom i otpornošću.
Granice i obrana postaju sve povezaniji dio europske sigurnosti
Poziv europskih čelnika pokazuje da se zaštita granica više ne promatra samo kao pitanje migracijske politike.
Masovni organizirani prelasci, krijumčarske mreže, pritisak trećih država i instrumentalizacija migracija sve se češće svrstavaju među hibridne sigurnosne prijetnje.
Pročitajte još:
Zbog toga ulaganja u policiju, nadzor granice, Frontex, obrambene sposobnosti i otpornost ključne infrastrukture postaju dijelom šire europske sigurnosne politike.
Hrvatska pritom naglašava da učinkovit nadzor vanjske granice nije važan samo radi zaustavljanja nezakonitih migracija, nego i radi očuvanja Schengenskog prostora bez ponovnog uvođenja kontrola na unutarnjim granicama država članica.
Jedan odgovor
Bravo