Cijene goriva ponovno su u središtu pozornosti europskih potrošača, a podaci za kolovoz pokazuju koliko se snažno promijenila situacija na tržištu u odnosu na godinu ranije. Rast je zabilježen u gotovo cijeloj Europskoj uniji (EU), pri čemu se Hrvatska također našla među zemljama s osjetnim poskupljenjem.
Istodobno, kretanje cijena benzina i dizela tijekom samog ljeta pokazuje da pritisci na troškove vozača nisu jednaki za obje vrste goriva.
Prema Eurostatu, cijena goriva i maziva za osobni prijevoz u EU porasla je za 23,8 posto u kolovozu ove godine, u odnosu na isti mjesec 2025. To je ubrzanje u odnosu na lipanj i srpanj, kada su godišnje stope rasta iznosile 13,7 odnosno 16,9 posto.
U 26 od 27 zemalja EU-a cijene goriva i maziva bile su više u kolovozu 2026. na godišnjoj razini. Rast u kolovozu bio je veći od rasta u srpnju 2026. u 26 zemalja EU-a i veći nego u lipnju u 24 zemlje.
Na godišnjoj razini je 18 zemalja članica zabilježilo porast cijena veći od 20 posto, a najveći je bio u Bugarskoj, 34,5 posto.
Slijede Litva (28,8 posto), Finska (27,6 posto), Njemačka (27,5 posto) i Francuska (27,4 posto).
S druge strane, najmanji rast cijena zabilježen je u Mađarskoj (1,3 posto), Švedskoj (6,1 posto) i Irskoj (11,7 posto).
U Hrvatskoj su pak cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva u kolovozu 2026. bile za 23,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema Eurostatu, na mjesečnoj razini, u kolovozu 2026., potrošači u EU zabilježili su porast cijena dizela za 8,3 posto, a benzina za 3,3 posto. U srpnju 2026. su cijene dizela porasle za 4,3 posto, a benzina za 4,7 posto u odnosu na lipanj 2026. godine.
Između srpnja i kolovoza cijene dizela porasle su u 26 zemalja EU-a, a najveći porast zabilježen je u Češkoj, 14,3 posto. Zatim su Bugarska (13,5 posto) i Luksemburg (12,3 posto).
Najmanji porast zabilježen je u Italiji (5,2 posto), Rumunjskoj (6,1 posto) i Nizozemskoj (6,2 posto).
Kada je riječ o benzinu, 22 zemlje zabilježile su porast cijena između srpnja i kolovoza 2026., tri zemlje zabilježile su pad, dok su u preostale dvije zemlje cijene ostale stabilne.
Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (8,2 posto), Rumunjskoj (6,6 posto), Italiji (6,3 posto) i Cipru (6,2 posto). Pad je zabilježen u Mađarskoj (0,6 posto), Danskoj (0,3 posto) i Slovačkoj (0,1 posto).
Promatrajući Hrvatsku, cijene benzina su na mjesečnoj razini u kolovozu ove godine porasle za 5,3 posto, dok su cijene dizela bile veće za 10,7 posto, prema DZS-u.
Podsjećamo, u zadnjem tjednu kolovoza, prema objavi Vlade RH, benzinsko gorivo je u Hrvatskoj koštalo 1,66 eura po litri, a dizelsko gorivo 1,86 eura.
Da nema mjera Vlade, kojima se kontrolira rast cijena, benzin bi u tom razdoblju koštao 1,81 euro, a dizel 2,07 eura.
Od danas, 22. rujna, i u idućih tjedan dana litra benzina košta 1,74 eura, a dizela 1,91 eura. Što znači da je benzin u odnosu na zadnji tjedan kolovoza skuplji za 0,08 eura, a dizel za 0,05 eura.
Pročitajte još:
Kretanje cijena posljednjih mjeseci tako pokazuje da vozači u Hrvatskoj i dalje osjećaju posljedice promjena na tržištu goriva, unatoč državnim mjerama kojima se ublažava njihov učinak.
Aktualne cijene pritom su već iznad razina zabilježenih krajem kolovoza, što će trošak goriva za kućanstva i poduzeća zadržati među važnijim stavkama potrošnje. Daljnje kretanje cijena uvelike će ovisiti o uvjetima na europskom i svjetskom tržištu energenata.
Jedan odgovor
I što sada da radimo?