Politička nesigurnost u Njemačkoj raste, gospodarski rast ostaje slab, a automobilska industrija prolazi kroz jedno od najtežih razdoblja posljednjih desetljeća. Ipak, Goldman Sachs zasad ne vidi razlog za povlačenje iz njemačkih dionica.
Ključ je u strukturi DAX-a: kompanije iz vodećeg njemačkog indeksa najveći dio prihoda ostvaruju izvan domaćeg tržišta, valuacije su i dalje osjetno niže nego u SAD-u, a novi ciklus državne potrošnje na obranu i infrastrukturu otvara prostor za rast zarada industrijskih i tehnoloških kompanija.
Takva se procjena mogla vidjeti i neposredno nakon posljednjeg političkog udara za kancelara Friedricha Merza. CDU je na izborima u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju osvojio samo 4,9 posto glasova i ostao bez zastupnika u pokrajinskom parlamentu, dok je AfD dobio 38,2 posto. DAX je dan poslije ipak porastao 1,07 posto i zatvorio trgovanje na 25.575 bodova.
Reakcija tržišta pokazuje koliko se današnji DAX udaljio od slike njemačkog gospodarstva.
Sharon Bell iz Goldman Sachsa, zadužena za analizu europskih tržišta dionica, procjenjuje da oko 80 posto prihoda velikih njemačkih kompanija dolazi izvan Njemačke. Politički problemi u Berlinu stoga mogu pogoditi pojedine kompanije i sektore, ali njihov izravni učinak na cijeli indeks ostaje ograničen dok se ne preliju na poreze, ulaganja, troškove poslovanja ili međunarodnu konkurentnost.
To je posebno važno u trenutku kada njemački makroekonomski pokazatelji i korporativne zarade šalju potpuno različite signale.
OECD za ovu godinu očekuje rast njemačkog BDP-a od svega 0,7 posto, dok Goldman Sachs za 2027. predviđa oko 17 posto rasta dobiti po dionici njemačkih kompanija. Za šire europsko tržište očekuje se približno devet posto.
Riječ je o velikom raskoraku. Njemačko gospodarstvo može stagnirati, a kompanije iz DAX-a istodobno povećavati dobit zahvaljujući poslovanju u SAD-u, Aziji i ostatku Europe.
Njemačka ponovno troši, a burza to vidi
Drugi važan element Goldmanove procjene jest fiskalni zaokret Njemačke. Nakon dugog razdoblja proračunske suzdržanosti Berlin povećava izdvajanja za obranu i infrastrukturu.
Za obranu je u 2026. predviđeno oko 82,7 milijardi eura, a izdvajanja prema NATO-ovoj metodologiji trebala bi dosegnuti 2,8 posto BDP-a. Do 2029. planirano je povećanje na 3,5 posto.
Industrijske kompanije čine više od četvrtine indeksa, a tehnološke približno 14 posto. Viša državna potrošnja na energetsku mrežu, elektrifikaciju, obranu, prometnu infrastrukturu i digitalizaciju tako otvara dodatnu potražnju za kompanije koje su već snažno zastupljene na njemačkom tržištu kapitala.
U tome se Njemačka razlikuje i od dijela Europe koji ulazi u razdoblje fiskalnog stezanja. Njemački javni dug i dalje ostavlja više prostora za povećanje potrošnje nego u Francuskoj ili Italiji.
Njemačke dionice i dalje su jeftinije od američkih
Prema Goldmanovim procjenama, njemačke velike kompanije trguju po približno 15 puta očekivane dobiti, uz oko 25 posto nižu valuaciju od usporedivih američkih dionica.
Taj diskont sam po sebi nije razlog za rast. Europske dionice godinama su jeftinije od američkih zbog sporijeg rasta, slabije zastupljenosti velikih tehnoloških kompanija i niže profitabilnosti. Međutim, situacija se mijenja ako se istodobno ubrzava rast dobiti.
Upravo je to dio Goldmanove teze. Ako njemačke kompanije tijekom 2027. doista ostvare dvoznamenkasti rast zarada, tada kombinacija niže početne valuacije i bržeg rasta dobiti postaje znatno zanimljivija za međunarodne ulagače.
Njemačka pritom više nije burza nekoliko automobilskih kompanija. Među najvećim članovima DAX-a nalaze se SAP, Siemens, Allianz, Deutsche Telekom i druge kompanije čije poslovanje daleko nadilazi domaće tržište.
Automobili ostaju najslabija točka
Goldman je znatno oprezniji kada je riječ o njemačkoj automobilskoj industriji. Volkswagen je 18. rujna snizio prognozu operativne marže za ovu godinu s prethodnih četiri do 5,5 posto na najviše jedan posto, uz očekivanih deset milijardi eura posebnih troškova. Među glavnim problemima kompanija je ponovno izdvojila slabljenje poslovanja u Kini.
Problemi nisu ograničeni na Volkswagen. Mercedes-Benz, Porsche i drugi europski proizvođači automobila suočavaju se s jačom kineskom konkurencijom, visokim troškovima rada i energije te skupim prijelazom prema električnim vozilima.
Oko 175.000 zaposlenih u njemačkoj automobilskoj industriji sudjelovalo je ovih dana, prema podacima sindikata IG Metall, u prosvjedima i drugim akcijama protiv zatvaranja pogona i ukidanja radnih mjesta.
Za njemačko gospodarstvo to je velik problem. Za europske burze njegov je utjecaj ipak manji nego što sugerira javna percepcija.
Prema Bell, proizvođači automobila danas čine tek oko jedan posto ukupne tržišne kapitalizacije europskih burzi, dok je tehnološki sektor približno tri do četiri puta veći. Drugim riječima, problemi Volkswagena ili Mercedesa više ne određuju automatski smjer europskog tržišta.
DAX i njemačko gospodarstvo sve su manje ista priča
Njemačka ima niz strukturnih problema. Industrijska proizvodnja godinama je pod pritiskom, energetski troškovi ostaju visoki, automobilski sektor gubi tržišni udio u Kini, a politička scena postaje fragmentiranija. Slabi izborni rezultati etabliranih stranaka dodatno otežavaju provedbu reformi.
No DAX je skup globalnih kompanija čija dobit ne ovisi isključivo o njemačkom BDP-u.
Strani ulagači, prema analizi EY-a, drže više od polovice dionica kompanija iz DAX-a, a kod većine članica indeksa njihov je udio dominantan. I vlasnička struktura tako pokazuje koliko je njemačko tržište kapitala internacionalizirano.
Politički rizik zato postaje ozbiljan burzovni rizik tek kada se počne prelijevati u novčane tokove kompanija.
Pročitajte još:
Za sada tržište više pozornosti pridaje očekivanom rastu dobiti, globalnoj potražnji, kamatnim stopama, kineskom tržištu te stotinama milijardi eura koje Njemačka namjerava usmjeriti u obranu i infrastrukturu.
Izborni rezultati mogu uzdrmati vladu u Berlinu. Za ozbiljniji udar na DAX moraju se pretvoriti u nešto konkretnije: slabiju dobit, manje investicija ili skuplje poslovanje njemačkih kompanija.
