Hrvatsko maslinovo ulje živi neobičan tržišni paradoks. Na međunarodnim natjecanjima osvaja medalje i potvrđuje status premium proizvoda, dok domaće tržište istodobno postaje sve ovisnije o uvozu. Prema pregledu rezultata natjecanja NYIOOC 2026., hrvatski proizvođači osvojili su 128 nagrada sa 144 prijavljena ulja, čime je Hrvatska zauzela drugo mjesto, odmah iza Italije. S druge strane, Hrvatska je 2025. prvi put uvezla više maslinova ulja nego što ga je proizvela.
Uvoz je dosegnuo gotovo 60.000 hektolitara, 62 posto više nego godinu ranije, dok je domaća proizvodnja pala za približno 27 posto, s oko 63.000 na manje od 46.000 hektolitara. Imamo, dakle, ulje koje osvaja svijet, ali ga nemamo dovoljno ni za vlastito tržište.
Financijski podaci bonitetne kuće CompanyWall dodatno otkrivaju koliko je hrvatsko tržište ulja koncentrirano. Važno je pritom naglasiti da djelatnost C10410 obuhvaća proizvodnju svih ulja i masti, a ne samo maslinova ulja. Na popisu se zato, uz maslinare, nalaze proizvođači suncokretova, repičina, sojina i konopljina ulja te drugih proizvoda.
Upravo ta razlika dobro pokazuje da se poslovna snaga sektora još uvijek nalazi u velikoj industrijskoj proizvodnji, dok se maslinovo ulje uglavnom oslanja na manja poduzeća, obiteljske uljare i premium tržište.
Više tvrtki, manje zaposlenih i niža dobit
U djelatnosti proizvodnje ulja i masti 2025. poslovalo je 156 subjekata, sedam više nego godinu ranije. Ukupni prihodi porasli su 3,75 posto, na 264,5 milijuna eura, ali je ukupna dobit pala 3,1 posto, na 12,9 milijuna eura. Broj zaposlenih istodobno je smanjen s 867 na 842.
Još je zanimljivija koncentracija rezultata. Deset vodećih subjekata iz tablice zajedno je ostvarilo 248,3 milijuna eura prihoda, odnosno gotovo 94 posto prihoda cijele djelatnosti. Njihova zajednička dobit iznosila je 13,78 milijuna eura, što je više od ukupne dobiti sektora.
Razlika pokazuje da su svi ostali subjekti zajedno 2025. ostvarili negativan rezultat od približno 878.000 eura. Godinu ranije isti je dio tržišta imao zbirnu dobit od oko 1,76 milijuna eura. Prihodi poduzeća izvan vodećih deset istodobno su pali gotovo 20 posto, na 16,3 milijuna eura.
Drugim riječima, vrh sektora postao je profitabilniji, ali je poslovanje velikog broja manjih proizvođača osjetno teže.
Zvijezda i Tvornica ulja Čepin okreću 85 posto tržišta
Daleko najveći subjekt u tablici je Zvijezda plus, koja je 2025. ostvarila 150,4 milijuna eura prihoda. Prihodi su joj pali 3,2 posto, ali je dobit porasla 18,2 posto, na 9,78 milijuna eura. Tvrtka je godinu završila sa 425 zaposlenih, 22 manje nego 2024., a profitna marža porasla joj je na oko 6,5 posto.
Najvažnija ovogodišnja vijest bila je prodaja Zvijezde Žito grupi. Transakcija je završena u svibnju 2026., uz kupoprodajnu cijenu od 94,06 milijuna eura i ukupnu vrijednost posla, uključujući preuzete obveze i imovinu, od 115,72 milijuna eura. Iz Zvijezde navode da bi povezivanje sa Žitovim proizvodnim kapacitetima trebalo donijeti veću učinkovitost, inovacije i konkurentnost.
Druga je Tvornica ulja Čepin, odnosno TUČ, koja je već članica Žito grupe. Njezini prihodi porasli su čak 27,8 posto, na 73,8 milijuna eura, a dobit 25,1 posto, na 2,52 milijuna eura. Broj zaposlenih ostao je gotovo nepromijenjen, na 160.
Zvijezda i TUČ zajedno ostvaruju gotovo 85 posto prihoda cijele djelatnosti i približno 95 posto njezine ukupne dobiti. Nakon preuzimanja Zvijezde dva uvjerljivo najveća igrača našla su se unutar iste poslovne grupacije. To Žitu daje iznimno snažnu poziciju u preradi uljarica, proizvodnji jestivih ulja, margarinskih proizvoda, majoneze i drugih prehrambenih proizvoda.
Podaci CompanyWalla tako pokazuju da je u djelatnosti proizvodnje ulja i masti 2025. poslovalo 156 subjekata, koji su zajedno ostvarili 264,5 milijuna eura prihoda i 12,9 milijuna eura dobiti. Deset vodećih proizvođača ostvarilo je gotovo 94 posto ukupnih prihoda, dok su Zvijezda plus i Tvornica ulja Čepin same generirale gotovo 85 posto prihoda cijele djelatnosti. Pritom ova klasifikacija, osim proizvođača maslinova ulja, obuhvaća i proizvođače suncokretova, repičina, konopljina i drugih biljnih ulja.
| Hrvatski proizvođači maslinovog ulja | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Name | Prihod 2024 | Prihod 2025 | Dobit 2024 | Dobit 2025 | Zaposleni 2024 | Zaposleni 2025 |
| ZVIJEZDA plus d.o.o. | 155332099.1 | 150376710.5 | 8277338.14 | 9780531.3 | 447 | 425 |
| TUČ d.d. | 57732238.32 | 73795371.73 | 2011307.02 | 2515811.88 | 159 | 160 |
| BIO ULJARICE d.o.o. | 11041332.8 | 13937962.53 | 583029.76 | 589244.04 | 20 | 22 |
| ORGULA GRUPA d.o.o. | 7639598.06 | 6344895.8 | 116786.69 | 221790.97 | 14 | 17 |
| ZADARSKI MLIN d.o.o. | 146861.4 | 298453.15 | 54072.39 | 212039.95 | 11 | 0 |
| Meakanu j.d.o.o. | 63218.58 | 573792.54 | 23790.15 | 127915.5 | 3 | 3 |
| TO – ŠI COMMERCE, d.o.o. | 1404779.56 | 1457123.33 | 138753.91 | 96924.83 | 7 | 9 |
| Obrt za prozvodnju,trgovinu i ugostiteljstvo ULIKA, vl. Goran Bonifačić, Punat, Placa 23 | 819540.26 | 911993.83 | 150427.42 | 88103.34 | 6 | 10 |
| ULJARA NADIN, obrt za preradu maslina, vl. Željko Vrsaljko, Nadin, Nadin 58 B | 314342.95 | 183958.91 | 148833.71 | 72455.07 | 1 | 1 |
| ZASKERA d.o.o. | 191735.73 | 377284.28 | 48565.31 | 71807.37 | 2 | 3 |
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u eurima | ||||||
Bio Uljarice rastu, ali nisu maslinari
Treće mjesto zauzimaju Bio Uljarice iz Čakovca, s prihodom od 13,94 milijuna eura, što je rast od 26,2 posto. Dobit je ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 589.000 eura, dok je broj zaposlenih povećan s 20 na 22.
Tvrtka je usmjerena na hladno prešana ulja, ulja za profesionalno prženje, biljne proteine i preradu uljarica, ponajprije suncokreta, uljane repice i soje. Zato njezin rezultat govori o rastu tržišta biljnih ulja i proteinskih proizvoda, ali ne o stanju hrvatskog maslinarstva.
Slična je situacija s tvrtkom Meakanu, osnovanom tek u kolovozu 2024. godine. Prihodi su joj skočili sa 63.000 na gotovo 574.000 eura, a dobit s 23.800 na 127.900 eura. Postotci rasta djeluju spektakularno, ali dijelom proizlaze iz vrlo niske baze i činjenice da 2024. nije poslovala cijelu godinu.
Meakanu se preko brenda StartCBD bavi proizvodima od industrijske konoplje i CBD uljima. U rujnu 2026. tražila je i nove radnike za poljoprivredne, traktorske i skladišne poslove, što pokazuje da širi operativnu bazu. Ipak, ni tu nije riječ o proizvođaču maslinova ulja u klasičnom smislu.
Orgula je najveći jasno profilirani maslinarski igrač
Među društvima koja su jasno usmjerena na maslinovo ulje najveća je Orgula grupa. Tvrtka je 2025. ostvarila 6,34 milijuna eura prihoda, 16,9 posto manje nego godinu ranije. Unatoč padu prihoda, dobit joj je gotovo udvostručena, sa 116.800 na 221.800 eura, dok je broj zaposlenih povećan s 14 na 17.
Takav rezultat sugerira bolju kontrolu troškova, povoljniji prodajni miks ili veći udio proizvoda s višom maržom. Orgula je jedan od prepoznatljivijih domaćih dobavljača maslinova ulja i delikatesnih proizvoda, a nastupala je i na međunarodnom sajmu Anuga 2025. godine. Iako je prihod pao, gotovo 90-postotni rast dobiti pokazuje da tvrtka nije reagirala samo povećavanjem volumena, nego i profitabilnosti poslovanja.
TO-ŠI Commerce, koji posluje kroz Uljara Posedarje, ostvario je 1,46 milijuna eura prihoda, 3,7 posto više nego 2024. Dobit mu je, međutim, pala 30 posto, na 96.900 eura, dok je broj zaposlenih povećan sa sedam na devet. Rast zaposlenosti uz nižu dobit mogao bi upućivati na ulaganje u kapacitete ili veće troškove rada i prerade. U pregledanim javnim objavama nije bilo većih novih investicijskih ili vlasničkih vijesti o tvrtki.
Obrt Ulika Gorana Bonifačića iz Punta povećao je prihode 11,3 posto, na 912.000 eura, ali mu je dobit pala 41,4 posto, na 88.100 eura. Broj zaposlenih porastao je sa šest na deset. Ulika proizvodnju i prodaju ulja povezuje s kušanjem proizvoda i agroturističkim sadržajima na Krku, pa povećanje zaposlenosti može biti povezano i sa širenjem tog dijela poslovanja. Ipak, snažan pad dobiti pokazuje da rast prihoda nije bio dovoljan za pokrivanje rastućih troškova.
Uljara Nadin Željka Vrsaljka imala je najizraženiji pad među jasno profiliranim maslinarskim subjektima. Prihodi su joj smanjeni 41,5 posto, na 184.000 eura, a dobit 51,3 posto, na 72.500 eura. Unatoč padu, profitna marža ostala je visoka, oko 39 posto, uz jednog zaposlenog. Uljara je godinama prisutna u ponudi zadarskog agroturizma, organizira obilaske i kušanja te je navedena u međunarodnom vodiču proizvođača NYIOOC-a, ali financijski podaci pokazuju koliko rezultati malih uljara mogu oscilirati od jedne berbe i sezone do druge.
Zadarski mlin bilježi neobičnu maržu
Zadarski mlin povećao je prihode sa 147.000 na 298.000 eura, a dobit s 54.000 na 212.000 eura. Time mu je iskazana profitna marža dosegnula čak 71 posto. U dostavljenoj tablici za 2025. nema evidentiranih zaposlenih, iako ih je godinu ranije bilo 11.
Bez detaljnijih bilješki uz financijska izvješća tako visoku maržu ne bi trebalo automatski tumačiti kao rezultat redovne proizvodnje. Ona može biti posljedica jednokratnih prihoda, prodaje imovine, promjene poslovnog modela ili drugih računovodstvenih događaja. U travnju 2026. kod društva su evidentirane i promjene u vlasničkoj te upravljačkoj strukturi. U javnosti pritom nije vidljiv snažnije profiliran brend maslinova ulja niti veća aktualna proizvodna investicija.
Nova uljara na Krku najkonkretnija je ovogodišnja investicijska vijest
Najzanimljivija aktualna vijest među manjim maslinarskim društvima dolazi iz Zaskere. Tvrtka je 2025. gotovo udvostručila prihode, sa 192.000 na 377.000 eura, dok joj je dobit porasla 47,9 posto, na 71.800 eura. Broj zaposlenih povećan je s dva na tri.
U lipnju 2026. pokrenut je postupak ocjene potrebe za procjenom utjecaja na okoliš za postrojenje za preradu maslina i proizvodnju maslinova ulja na Krku. Projekt je još u administrativnoj fazi, ali predstavlja jednu od rijetkih konkretnih novih investicijskih inicijativa među društvima iz tablice. Ako bude realiziran, mogao bi povećati lokalne kapacitete za preradu maslina i smanjiti potrebu otočnih maslinara za prijevozom uroda do udaljenijih uljara.
Hrvatska ne može pobijediti količinom, ali može vrijednošću
Tržišni podaci pokazuju da Hrvatska teško može konkurirati Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj količinom. Može, međutim, kvalitetom, podrijetlom, sortama, izravnom prodajom i većom dodanom vrijednošću.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u prvih pet mjeseci 2026. Hrvatska je uvezla 1.996 tona maslinova ulja vrijednih gotovo deset milijuna eura, dok je izvezla samo 155 tona vrijednih 1,77 milijuna eura.
Vanjskotrgovinski deficit tako je premašio 8,2 milijuna eura. Prosječna cijena hrvatskog maslinova ulja pritom je u srpnju bila oko 110 posto viša od prosjeka Europske unije.
Visoka cijena nije nužno slabost ako je kupac spreman platiti dokazanu kvalitetu. Problem nastaje kada premium proizvod nema dovoljan volumen, organiziranu prodaju ni dovoljno snažne domaće brendove, dok se rast potrošnje pokriva uvozom.
Pročitajte još:
Podaci bonitetne kuće CompanyWall zato pokazuju dvije različite priče. Prva je priča velikih industrijskih proizvođača koji nose gotovo cijeli sektor i prolaze kroz novu fazu vlasničke konsolidacije. Druga je priča manjih maslinara koji ostvaruju znatno manje prihode, ali nose reputaciju hrvatskog ulja, osvajaju međunarodne nagrade i razvijaju turizam, kušaonice i proizvode više vrijednosti.
Hrvatskoj očito ne nedostaje kvalitetnog maslinova ulja. Nedostaju joj količine, udruživanje, stabilnija proizvodnja i veći broj poduzeća koja tu kvalitetu mogu pretvoriti u održiv i izvozno konkurentan posao.
