Direktor 14 grčkih zračnih luka, uključujući Krf, upozorio je da novi europski pametni sustav granica u sadašnjem obliku ne funkcionira i da ga treba temeljito promijeniti.
Alexander Zinell, glavni izvršni direktor Fraport Greecea, rekao je da novi EU sustav ulaska i izlaska, poznat kao EES, ima “temeljne nedostatke” jer putnike prisiljava na dugotrajne kontrole u zračnim lukama.
Zbog toga neki putnici čekaju na pisti, na visokim temperaturama, dok se obavljaju provjere.
Grčka policija privremeno je suspendirala biometrijske provjere za britanske državljane, koji čine većinu putnika izvan EU-a u tim zračnim lukama. Iznimka vrijedi tijekom ljeta, a Zinell tvrdi da upravo ona sprječava kolaps sustava.
“To su samo privremena rješenja, sustav treba temeljitu promjenu”, rekao je Zinell za Financial Times.
Prema njegovim riječima, EES treba novu verziju, ažuriranje i vjerojatno drukčiju konfiguraciju kako bi se putnicima omogućilo da se registriraju prije leta, prije ulaska u zrakoplov i prije dolaska u zračnu luku.
EES se počeo postupno uvoditi prošle jeseni, a problemi su postali izraženiji nakon što je sustav u travnju počeo raditi u punom opsegu.
Putnici su u nekim zračnim lukama čekali satima, automatski kiosci za registraciju imali su tehničke probleme, a Zinell kaže da su brojni zrakoplovi morali poletjeti bez putnika koji su ostali zaglavljeni u redovima za obradu.
Na nekim grčkim aerodromima redovi su bili toliko dugi da su postavljene sjenice kako bi se putnike koji čekaju na pisti zaštitilo od sunca. Zračne luke morale su uvesti i posebne djelatnike koji prolaze kroz redove i ubrzavaju prolaz ranjivim skupinama.
“To je vrlo neugodno za putnike, pa čak i opasno”, rekao je Zinell.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošli je tjedan priznala da postoje “tehnički problemi” sa sustavom, koji uključuje automatske kioske na kojima putnici daju otiske prstiju i fotografiraju se.
Zinell upozorava da grčke zračne luke, koje zimi obrađuju vrlo mali broj putnika, a tijekom srpnja milijune turista, nisu projektirane za tako duga zadržavanja.
“Naši su objekti projektirani za uobičajena vremena obrade. Kada ta vremena produljite, dobijete redove. To je vrlo jednostavno. Ako prosječno vrijeme učetverostručite, treba vam četiri puta više prostora”, rekao je.
Prema njegovu mišljenju, apsurdno je da zračne luke grade nove objekte zbog elektroničkog sustava koji bi se, barem u teoriji, mogao obaviti online.
“Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD imaju slične sustave. Mislim da većina zemalja danas traži da se putnici registriraju prije leta. I to ima smisla”, rekao je Zinell.
EU planira uvesti i sustav prethodne autorizacije putovanja, sličan američkom modelu, ali je njegova primjena odgođena za sljedeću godinu zbog poteškoća s EES-om i dodatnih tehničkih testiranja.
Zinell kaže da zračne luke podržavaju EES jer je riječ o sigurnosnom pitanju, ali da sustav mora biti dizajniran tako da odgovara procesima u zračnim lukama.
“Ako se to ne promijeni, ako se vrijeme obrade na neki način značajno ne smanji, suočavat ćemo se s istim problemima”, rekao je.
Prema postojećim pravilima koja su dogovorile države članice, iznimke poput one za britanske državljane u Grčkoj nakon rujna više neće biti dopuštene.
Europska komisija zasad odbija pozive da se sustav potpuno suspendira ili da se postojeće iznimke produlje.
Prema Komisiji, sustav ne može funkcionirati ako se potpuno suspendira na pojedinim ulaznim ili izlaznim točkama, jer se ulasci i izlasci moraju stalno usklađivati. U suprotnom bi se moglo dogoditi da se osobama čiji izlazak nije registriran kasnije pogrešno smatra da su prekoračile dopušteni boravak.
Trenutačno se ne planira produljenje iznimki koje graničnim službama omogućuju da registriraju samo osobne podatke, bez fotografije i otisaka prstiju.
Hrvatska isti problem ima na cestovnim granicama
Iako se grčki primjer odnosi na zračne luke, sličan problem posebno je važan za Hrvatsku, ali na drukčijem tipu granice.
Hrvatska je vanjska granica schengenskog prostora prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. To znači da se EES ne primjenjuje samo u zračnim lukama, nego i na cestovnim graničnim prijelazima koji su tijekom ljeta već tradicionalno opterećeni turističkim prometom, dijasporom, vikend putovanjima i radnicima koji često prelaze granicu.
Foto: Stockcake.com
MUP je ranije objavio da se od 10. travnja 2026. u Hrvatskoj EES primjenjuje u punom opsegu. Time je prestalo pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a podaci o ulasku i izlasku evidentiraju se elektronički.
Sustav bilježi vrijeme i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka i eventualna odbijanja ulaska. Pri prvom ulasku u sustav prikupljaju se i biometrijski podaci, odnosno fotografija lica i otisci četiri prsta.
Za hrvatske državljane i druge građane EU-a EES se ne primjenjuje, ali se primjenjuje na državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak. U hrvatskom slučaju to znači velik broj putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih država izvan EU-a.
Zbog toga su prijelazi prema BiH i Srbiji posebno osjetljivi. Već su zabilježene dulje kolone na ulazu u Hrvatsku iz BiH, posebno na pravcima prema moru, uključujući Izačić, Doljane/Metković, Osoje/Gornje Vinjane, Aržano i Nova Sela/Bijaču.
Na granici sa Srbijom najosjetljivija točka ostaje Bajakovo, gdje se nakon pune primjene EES-a već bilježilo višesatno čekanje.
Hrvatska i BiH pokušale su dio pritiska ublažiti privremenim otvaranjem dodatnih prijelaza. Od 1. lipnja granični prijelazi Dvorine–Subašići i Aržano Pazar–Vinica privremeno su otvoreni 24 sata dnevno za međunarodni putnički promet. Odluka vrijedi tri mjeseca i trebala bi rasteretiti postojeće prijelaze, osobito Kamensko i Vinjane Gornje.
To je važan korak, ali ne rješava temeljni problem: svako prvo evidentiranje putnika u EES-u traje dulje od starog pečatiranja putovnice. Kada se takav postupak spoji s ljetnim prometom, visokim temperaturama i velikim brojem vozila, kašnjenja postaju gotovo neizbježna.
Sigurnost da, ali pitanje je tko plaća cijenu čekanja
EES je zamišljen kao sigurnosni i migracijski alat. Njegov je cilj bolje praćenje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, sprečavanje prekoračenja dopuštenog boravka i jačanje kontrole vanjskih granica EU-a.
No problem koji se sada vidi u Grčkoj, a sve više i na hrvatskim granicama s BiH i Srbijom, nije pitanje cilja nego izvedbe.
Ako sustav znatno produljuje obradu putnika, onda trošak ne plaćaju samo putnici. Plaćaju ga zračne luke, prijevoznici, turistički sektor, lokalna gospodarstva, policija i države koje ovise o sezonskom prometu.
Za Hrvatsku je to posebno osjetljivo jer se ljetni promet prema Jadranu velikim dijelom oslanja na cestovne dolaske iz susjednih zemalja i dijaspore. Svako dulje čekanje na granici može se pretvoriti u operativni problem, ali i u reputacijski rizik za turističku sezonu.
Grčki primjer zato je upozorenje, a ne izolirani incident. Ako se EES ne prilagodi stvarnim uvjetima rada, osobito na turistički opterećenim granicama, Europa bi mogla dobiti sigurnosni sustav koji formalno funkcionira, ali u praksi usporava kretanje ljudi do granice izdržljivosti.
Hrvatska zasad nema luksuz promatrati problem sa strane. Kao država na vanjskoj granici Schengena, već je u prvoj liniji njegove provedbe.
Zato bi rasprava o EES-u za Hrvatsku trebala biti vrlo konkretna: kako ubrzati prve registracije, kako bolje odvojiti promet EU i non-EU putnika, kako koristiti dodatne prijelaze, kako informirati putnike prije dolaska na granicu i kako izbjeći scenarij u kojem se sigurnosna modernizacija pretvara u višesatno čekanje na suncu.
Jer ako putnik zbog novog sustava mora čekati satima, teško će ga uvjeriti objašnjenje da je granica sada pametnija.
