Europski obrambeni startup Helsing prikupio je 1,8 milijardi dolara u novoj rundi financiranja, čime je vrijednost njemačke kompanije narasla na 18 milijardi dolara.
U financiranju su sudjelovali novi i postojeći ulagači, uključujući američku investicijsku banku JPMorgan Chase te fondove rizičnog kapitala Lightspeed Venture Partners i Iconiq.
Kompanija je priopćila da je potražnja ulagača znatno premašila dostupnu alokaciju, što, kako navodi Helsing, odražava rastuće povjerenje u obrambenu tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji i softverski definiranim sustavima.
Helsing se pozicionira kao europska obrambena platforma koja spaja hardver, softver, umjetnu inteligenciju i autonomne sustave.
Kompanija razvija dronove, podvodne sustave za nadzor i oružane sustave, kao i AI softver koji omogućuje njihovu primjenu u vojne svrhe.
Sjedište Helsinga je u Münchenu, a kompanija se posljednjih godina nametnula kao jedan od najvažnijih europskih obrambenih startupova.
Dio njezinih sustava, uključujući dronove HX-2, isporučuje se ukrajinskoj vojsci.
Europa traži vlastite obrambene i AI kapacitete
Nova runda financiranja dolazi u trenutku kada Europa pokušava ubrzati razvoj vlastitih obrambenih kapaciteta i smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji, industriji i opskrbnim lancima.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko su dronovi, autonomni sustavi, elektroničko ratovanje, brza obrada podataka i umjetna inteligencija postali ključni za suvremeno ratovanje.
Zato ulaganja u obrambene startupove više nisu niša, nego dio šire europske rasprave o sigurnosti, tehnološkom suverenitetu i industrijskoj politici.
Helsing upravo na toj promjeni gradi svoju poziciju tako da se predstavlja kao europski prvak u obrambenoj tehnologiji, a u priopćenju je naglasila da ostaje većinski u europskom vlasništvu, čime želi istaknuti svoje duboke korijene u Europi.
Nova sredstva trebala bi ubrzati razvoj i integraciju novih AI platformi u obrambene sposobnosti sve većeg broja partnerskih država.
Drugim riječima, Helsing ne želi biti samo proizvođač pojedinačnih dronova ili sustava, nego infrastrukturna kompanija za novu generaciju obrane, u kojoj softver i umjetna inteligencija imaju jednako važnu ulogu kao klasično naoružanje.
Obrana postaje jedno od najvrućih područja za investitore
Rast Helsinga dio je šireg investicijskog vala u obrambene tehnologije.
Privatni ulagači sve su spremniji financirati kompanije koje razvijaju autonomne sustave, dronove, AI platforme, senzore, softver za bojno polje i druge tehnologije koje vojske mogu brzo primijeniti.
U SAD-u je Helsingov konkurent Anduril u svibnju prikupio pet milijardi dolara pri vrijednosti od 61 milijardu dolara.
Sredstva su posljednjih mjeseci prikupili i drugi američki obrambeni startupovi, uključujući Shield AI i proizvođača autonomnih brodova Saronic.
Za Europu je Helsing posebno važan jer pokazuje da se obrambena tehnologija više ne razvija samo u velikim državnim industrijskim sustavima i tradicionalnim kompanijama, nego i kroz startup modele, rizični kapital i brži razvoj softvera.
To je velika promjena za europsku obrambenu industriju, koja je dugo bila sporija, fragmentirana po državama i ovisna o velikim ugovorima javnog sektora.
Helsingov uspjeh pokazuje da ulagači vjeruju kako će europske vlade u idućim godinama povećavati izdatke za obranu i tražiti modernije, brže i fleksibilnije sustave.
Rat u Ukrajini promijenio je tržište
Ukrajina je postala najvažniji testni prostor za novu generaciju obrambenih tehnologija.
Dronovi, senzori, AI analiza podataka, autonomni sustavi i softver za upravljanje bojištem postali su jednako važni kao tenkovi, topništvo i zrakoplovi.
To je otvorilo prostor kompanijama poput Helsinga, koje pokušavaju spojiti vojnu primjenu s logikom tehnološkog sektora: brži razvoj, softverske nadogradnje, modularne platforme i masovniju proizvodnju.
Za europske države to je istodobno prilika i izazov, a prilika je u tome što Europa može razviti vlastite tehnološke kompanije i smanjiti sigurnosnu ovisnost.
Izazov je pitanje može li europski sustav nabave, koji je često spor i politički fragmentiran, dovoljno brzo prihvatiti nove tehnologije i pretvoriti ih u stvarne obrambene kapacitete.
Helsingova nova valuacija od 18 milijardi dolara pokazuje da privatni kapital vjeruje u taj smjer.
Pročitajte još:
No za europsku sigurnost ključno pitanje neće biti samo koliko novca startupovi mogu prikupiti, nego mogu li njihove tehnologije biti proizvedene, isporučene i integrirane dovoljno brzo.
Jer u novoj obrambenoj utrci više nije dovoljno imati dobru tehnologiju na papiru. Presudno je može li se ona pretvoriti u sustave koji stvarno djeluju na terenu.
