HNB: Analiza održivosti javnog duga Hrvatske

HNB
Hrvatska narodna banka; Foto: Božidar Bengez/HNB

Nakon što je 2020. godine dosegnuo gotovo 90 posto BDP-a, s oporavkom gospodarske aktivnosti, javni se dug Hrvatske počeo smanjivati, no i dalje se nalazi na povišenim razinama, stoji u analizi Hrvatske narodne banke (HNB), o Analizi održivosti javnog duga Hrvatske. Snažan rast duga u 2020. godini, poništio je konsolidacijske napore koji su rezultirali kontinuiranim smanjivanjem javnog duga u razdoblju 2014. – 2019. godine.

Takav skok bio je prouzročen izrazitim slabljenjem gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i rastom manjka opće države koji je premašio sedam posto BDP-a, kao rezultat djelovanja automatskih stabilizatora i fiskalnih mjera za ublažavanje gospodarske krize. Ova kriza bila je kratkotrajna i realna se aktivnost već u drugoj polovini 2020. počela oporavljati, što je, ističu u HNB-u, omogućilo postupno ukidanje fiskalnih poticaja povezanih s pandemijom.

Javni je dug Hrvatske, pak, i nadalje iznad referentne razine određene kriterijima iz Maastrichta u 2021. i 2022. godini. Međutim, u usporedbi s prosjekom država članica EU-a te država srednje i istočne Europe, Hrvatska je u 2022. godini zabilježila najveće godišnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a, pri čemu je javni dug, sa 78,4 posto u 2021. u prošloj godini smanjen na 68,4 posto.

Navedenom godišnjem smanjenju duga ponajviše je pridonio gospodarski oporavak, koji je rezultirao povoljnim učinkom tzv. “grude snijega” (razlike između implicitne kamatne stope na javni dug i stope rasta nominalnog BDP-a), priopćili su iz HNB-a, kao i povoljnim kretanjem primarnog salda opće države.
Ovaj je učinak nadjačao negativan fiskalni učinak diskrecijskih mjera u visini od 1,5 posto BDP-a, a koje su uvedene s ciljem očuvanja životnog standarda građana i poslovanja poduzeća u razdoblju visoke inflacije. No, Hrvatska se susreće s novim izazovima koji uključuju neizvjesno vanjsko okružje, slabljenje gospodarskog rasta i rast troškova financiranja.

Preuzeto sa https://www.hnb.hr/-/analiza-odrzivosti-hrvatskoga-javnog-duga

Rezultati provedenih analiza upućuju i na to da bi se prema središnjoj modelskoj procjeni javni dug u projekcijskom horizontu trebao kretati silaznom putanjom. Pritom bi se mogao sniziti na gotovo 60 posto BDP-a u 2027. godini, što je u skladu s referentnom granicom definiranom u Paktu o stabilnosti i rastu. S druge strane omjer javnog duga i BDP-a u 2025. godini mogao biti između 49 i 76 posto uz vjerovatnost od 90 posto. Relativno velik raspon ujedno upućuje na zaključak da je kretanje projicirane visine javnog duga vrlo neizvjesno, što povećava rizike za održivost javnog duga. Međutim, ukupno gledajući, stohastička analiza održivosti javnog duga za Hrvatsku pokazuje da rizici za fiskalnu održivost nisu izraženi, stoji u ovoj analizi.

Podsjećamo, krajem 2022. godine Europska komisija predstavila je prijedlog izmjena Pakta o stabilnosti i rastu, u kojem je naglasak stavljen na nužnost postizanja održive putanje javnog duga. Visok javni dug smanjuje otpornost nacionalnoga gospodarstva na različite šokove smanjujući kapacitet za vođenje protucikličke fiskalne politike.

Osim toga, smatra se da visok javni dug može negativno utjecati na gospodarski rast. Dva temeljna pristupa analizi održivosti javnog duga za Hrvatsku, (deterministički i stohastički) upućuju na zaključak da rizici nisu izraženi. Osim toga, vjerojatnost da će se javni dug kontinuirano povećavati razmjerno je mala te se javni dug i u najnepovoljnijem scenariju zadržava ispod ostvarenja iz 2020. godine, kada je dosegnuo najviše razine dotada.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari