Financijska izvješća i strani radnici: Da li angažiranje putem agencija može utjecati na istinitost financijskih podataka?

Broj stranih radnika u Hrvatskoj se kroz posljednjih nekoliko godina povećava. U 2023. godini, broj izdatih dozvola prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP), ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad a najviše radnika došlo je iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Nepala.

U siječnju ove godine, u Hrvatskoj je radni odnos počelo još 14.219 stranih radnika, od čega je novozaposlenih 10.045 radnika. Najviše ih je iz Nepala, pokazuju ažurirani podaci MUP-a, a najatraktivniji sektori su i dalje graditeljstvo i turizam.

Primjerice, prema nedavno objavljenim podacima, samo u Međimurskoj županiji aktivna su 2.874 strana radnika, a budući da je trenutno 43 tisuće radno aktivnih stanovnika, udio stranih radnika u međimurskom gospodarstvu je 6,5 posto.

Najviše novozaposlenih radnika u siječnju stiglo je u Zagrebačku županiju i Istru, 2.309 odnosno 1.588. Na trećem mjestu je Splitsko – dalmatinska županija, koja je izdala 809 novih radnih dozvola u siječnju 2024. godine

No, osim činjenice da na tržištu postoji potreba za radnicima, dolazak stranih radnika, čini se, nosi još jednu zamku o otvara pitanje financijskog izvještavanja tvrtki.

Velike kompanije iz različitih oblasti, počele su angažirati strane radnike ali ne direktno, nego putem specijaliziranih licenciranih agencija. No, broj radnika koji je tako angažiran najčešće nije u statistici o broju zaposlenih u određenoj tvrtki.

Kako su angažirani putem posrednika, smatraju se drugom vrstom troška te izdvajanja za njih nisu prikazana kao trošak za plaće nego – neki drugi trošak, što bi moglo utjecati na objektivnost u financijskim izvješćima. Iako ovakvo što nije protuzakonito, u godinama koje slijede moglo bi postati indikativno, jer je moguće da se takvim iskazivanjem kroz financijska izvješća neće vidjeti realna slika kompanije.

Gordana Kovačević, dugogodišnja predsjednica jedne od najuspješnijih hrvatskih kompanija, Ericsson Nikola Tesla, rekla je u razgovoru za Financije.hr da ovakav trend u budućnosti može biti opasan.

„Mi kao tvrtka nemamo takav pristup niti radnicima niti financijskom izvještavanju. Mi smo kompanija znanja i ulažemo u ljude. Nama je potrebna drugačija vrsta kadra, uglavnom inženjerskog, STEM kadra. Ako i angažiramo radnike iz drugih država, uvjeti su isti, i jasno je to sve vidljivo kroz financijska izvješća. Mi ostajemo pri stavu da ćemo raditi transparentno prema javnosti, ali da, ovakva problematika mogla bi u budućnosti biti problem“, rekla je Kovačević.

U njihovom financijskom izvješću za 2023. godinu jasno se vidi da imaju 2.900 zaposlenika od čega oko 1.800 inženjera. Jasno je iskazano i da je određeni broj radnika iz tehničke podrške, angažiranih na projektu s HT-om koji je završen s 31. prosincem 2023. godine, izašao iz Ericssona NT i postao dio HT tima. Kovačević ističe da im je transparentnost financijskog izvještavanja – imperativ.

No, poslodavcima radnici trebaju brzo u nekim drugim branšama, i jasno je da traže najučinkovitija rješenja putem specijaliziranih agencija ali regulativa u budućnosti mora se pozabaviti i ovim pitanjem, stava je direktor Damir Bušić, direktor financija, nabave i upravljanja komercijalnim ponudama.

„Mislim da se to može i treba lako riješiti s aspekta izvješća, da se i ta vrsta angažiranja uvede u financijski izvještaj i da bude jasno vidljivo sve“, kaže Bušić.

Isti stav je nedavno izrečen i sa sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Međimurske županije, gdje je naglašeno da se dolazak stranih radnika ne može i ne treba spriječiti kad ih gospodarstvo Hrvatske treba.

I iz ove županije su naglasili potrebu institucionalne i sustavne regulacije problema.

„Institucije bi o tome trebale voditi brigu, kako bi to bilo što kvalitetnije i u interesu radnika, ali i poslodavaca. I nitko ne bi trebao na tome zarađivati“, poručio je dopredsjednik GSV-a Međimurske županije na konferenciji za novinare, Josip Grivec.

Novi zakon o zapošljavanju stranih radnika, koji je trenutačno pripremi, trebao bi pojačati i kontrolu poslodavaca, i pratiti omjere domaćih i stranih radnika  kod poslodavca, da bi se smanjile bilo kakve anomalije. No, hoće li i pitanje financijskog iskazivanja angažmana radnika, to jest njihov broj i rashodi za plaće biti bolje definirani, nije i ne može biti predmet ovog zakona ali vjerujemo da će i ovo pitanje uskoro biti analizirano i, po potrebi, zakonski bolje definirano.