Zajednički istraživački centar Europske komisije, koji pomaže analizama u razradi politika u Europskoj uniji (EU), ustvrdio je u nedavnoj analizi kako su alati umjetne inteligencije (AI) u ovome trenutku dijelom svakodnevnog posla za oko 30 posto zaposlenika u EU. Zaključuju da mnogi koji bi mogli koristiti AI to ne čine, posebice u malim tvrtkama i među zaposlenicima koji se nalaze otprilike na sredini profesionalne karijere.
Stoga, po procjeni istraživača, EU treba bržu i bolje ciljanu edukaciju među zaposlenicima kako bi poslovni sektor mogao pretvoriti korištenje AI-a u stvarnu korist.
Najveću izloženost AI-u osjećaju oni koji rade u menadžmentu, specijaliziranim profesijama poput liječnika, odvjetnika ili inženjera, tehnički sektor i administrativna zanimanja. Većina ljudi koji imaju visoki stupanj obrazovanja spada u najizloženije skupine. Žene su pritom u velikoj mjeri zastupljene putem administrativnih poslova.
Unatoč svemu tome, tek oko 30 posto EU tvrtki s 10 ili više zaposlenika ugradilo je AI u poslovanje. Njegova uporaba je najjača u izrazito digitaliziranim tvrtkama te u zemljama na sjeveru EU-a.
Uporaba, naravno, dosta ovisi o vrsti zanimanja. Tako oko 40 posto službenika koristi na poslu AI, dok je kod jednostavnih bazičnih poslova za koje ne treba specijalizirano obrazovanje to tek šest posto.
Barem do kraja prošle godine nije se mogla utvrditi jasna povezanost u Europi između izloženosti AI-u i nezaposlenosti, osobnog dohotka ili radnih sati.
Ipak, poruka je, a to se moglo čuti i na nedavnom okupljanju hrvatskih i europskih AI stručnjaka u Splitu u okviru skupa Automation Summit 2026, da vjerojatnost da AI promijeni ili zamijeni neko radno mjesto ovisi o tome koliko su na njemu i dalje presudne ljudske vještine.
Poslovi koji zahtijevaju visoku razinu ljudske prosudbe i koji su istodobno uvelike izloženi AI-u, kao što su liječnici ili veterinari, zasigurno će biti dodatno usavršeni što dovodi do potrebe za novim vještinama.
Tamo gdje je izloženost velika, a potreba za ljudskim vještinama manja, što zahvaća, primjerice, neke financijske poslovne uloge, veći je rizik da će dio zadataka obavljati AI. To onda otvara potrebu za prelaskom na druga zanimanja.
U EU trenutačno tek oko trećine nacionalnih školskih programa uključuje kompetencije vezane za AI.
Oko 30 posto učitelja i nastavnika je sudjelovalo u edukaciji vezanoj za korištenje AI-a, pa većini njih još uvijek manjkaju vještine za odgovorno korištenje AI-a u učionici.
Unatoč potražnji, kratki i fleksibilni tečajevi za odrasle ostaju ograničeno dostupni.
Pročitajte još:
Finska nacionalna inicijativa za AI vještine pokazuje što se može postići ciljanom edukativnom potporom. Naime, kroz tu inicijativu održano je više od dvije tisuće praktičnih AI edukativnih radionica za mala i srednja poduzeća u područjima kao što su automobilski sektor, poljoprivreda, logistika ili turizam. Namjera je smanjiti jaz u uporabi AI-a između velikih i malih tvrtki.
Za EU sada je izazov učiniti potrebne napore kako bi se proširila AI edukacija i poduprla mala i srednja poduzeća te zaposlenici na sredini karijere i onda u konačnici dobila veća korist od primjene AI-a na poslu.
