Sviđalo se to nekome ili ne, umjetna inteligencija (AI) došla je da ostane i stoga je najbolje upoznati se s time kako funkcionira, što može, a što baš i ne može.
To se, naravno, uvelike odnosi i na poslovni sektor, pa već treću godinu se na godišnjem skupu Automation Summit u Podstrani kod Splita okupljaju stručnjaci iz regije i šire iz Europe koji iznose najnovija iskustva i ideje o tome kako se poslovanje može transformirati uz pomoć AI-a.
Štoviše, AI nije sada samo stvar IT stručnjaka jer, kako je rekla na jednom od panela Francesca Curzi iz globalne softverske tvrtke HCL Software, donedavno su poslovni lideri bili fokusirani na ishod razvoja i uporabe AI-a, a sada žele sami znati kako se razvojni proces za AI rješenja odvija i što se u njemu događa.
Naravno, AI nije jednako prožeo svaki gospodarski sektor, a financijski je jedan od onih gdje je ponajviše uspio prodrijeti.
“Primjenu umjetne inteligencije ponajbolje vidimo u financijskom sektoru gdje je ona već postala standard. Čak devet od deset banaka danas aktivno koristi AI u poslovanju, a sličan trend prati i sektor osiguranja u kojem ove tehnologije primjenjuje dvije trećine kuća. Globalne mreže za plaćanja poput Vise također iznimno snažno oslanjaju svoje sustave na AI što jasno potvrđuje da je umjetna inteligencija postala ključni pokretač modernog bankarstva i financija”, kazao je uvodno jedan od suosnivača Money Motiona Igor Gržalja.
Money Motion, najveća fintech konferencijska platforma u središnjoj i istočnoj Europi, preuzeo je i ulogu organizatora Automation Summita.
Financijski sektor, odnosno osiguravatelji i banke, su vrlo regulirano područje ekonomske aktivnosti što onda donosi dodatne izazove u primjeni AI-a, kazali su sudionici panela o djelovanju AI strategija na poslovne rezultate.
“Umjetna inteligencija u Visi prisutna je već 30 godina. Ono što smo nekada zvali strojnim učenjem danas je evoluiralo u AI koji preuzima ključnu ulogu u sprečavanju prijevara i donošenju odluka u realnom vremenu. AI pomaže bankama, optimizira prodaju za trgovce i podiže individualnu produktivnost, a u razdoblju pred nama izravno će oblikovati i promijeniti cjelokupnu trgovinu kakvu poznajemo”, poručio je Ionut Encescu koji je direktor poslovnog razvoja u Visi za Rumunjsku, Hrvatsku, Sloveniju i Bugarsku.
Po njegovim riječima, AI je u Visi već spriječio prevare u visini 40 milijardi dolara. Istodobno trgovci imaju veću stopu odobrenja plaćanja, a banke veće volumene transakcija.
Ivan Šimičević, glavni IT direktor u OTP banci, ustvrdio je kako primjena AI alata donosi vrlo konkretne rezultate.
“Naših 900 zaposlenika više ne mora gubiti vrijeme na proučavanje opsežne regulative i internih pravilnika već odmah dobivaju potrebne informacije, što nam oslobađa vrijeme za rad s klijentima. AI alate koristimo i za analizu ponašanja korisnika i uređaja kako bismo pravodobno detektirali i spriječili prijevare. AI je postao nezamjenjiv alat kako u poslu, tako i privatno – sam sam ga iskoristio za izradu fitness aplikacije – pa je pravo pitanje gdje će nas ta tehnologija dovesti već kroz sljedeće dvije godine”, ustvrdio je.
Slaven Dobrić iz osiguravateljske tvrtke Uniqa Croatia napominje da klijenti već naveliko primjenjuju AI.
“Broj prigovora i prijava porastao je za 20 posto jer ih korisnici sada generiraju i pišu pomoću AI-a. Istovremeno, AI ubrzava i otkrivanje pokušaja prijevara pa se obujam koji se prije bilježio u cijeloj godini danas dogodi u samo šest mjeseci”, naglasio je.
Ocjena je sudionika konferencije da uvođenje AI-a na početku zahtjeva hrabrost i ulaganje.
“Dajemo ljudima edukaciju i alate poput Copilota te se kladimo na inovaciju. No, kada AI prijeđe u konkretnu primjenu uspjeh mjerimo kroz tri sloja – mjerimo stupanj prihvaćanja i rješava li alat stvarne probleme, analiziramo stvara li bolje iskustvo za klijente te naposljetku procjenjujemo konkretan financijski učinak, odnosno smanjuje li troškove ili generira li nove prihode”, pojasnio je Šimičević.
Dobrić smatra da je povjerenje ključni temelj za širu primjenu AI agenata.
“Ono se mora izgraditi na tri razine. Korisnik mora vjerovati da će AI agent zaista obaviti posao za njega, trgovac mora biti spreman prihvatiti AI agenta kao kupca, a banke moraju osigurati jasne granice, zaštitu i transparentnost za provedbu takvih procesa. Bez tog trokuta povjerenja nema dugoročnog uspjeha”, ustvrdio je.
Encescu je zaključio kako je, kratkoročno gledano, AI prenapuhan jer ljudi očekuju čuda preko noći. Dugoročno je druga priča.
“AI je zapravo podcijenjen jer, brzinom kojom se razvija, još uvijek nismo ni svjesni koliki će utjecaj imati na našu budućnost”, kazao je.
Marcin Witkowski, koji je direktor u odjelu za korisničko iskustvo i mobilne proizvode u Visi, predstavio je istraživanje prema kojemu 32,7 posto građana Europske unije (EU) koristi generativne AI alate dnevno. Riječ je o dobnoj skupini od 16 do 76 godina. U Hrvatskoj je to 27,5 posto.
No, kada se pogleda dobna skupina između 16 i 24 godina onda čak 58,2 posto mladih u Hrvatskoj koristi te alate.
U Europi pak, kad je riječ o korištenju AI-a za trgovinu, 63 posto ljudi to čini za uspoređivanje cijena, a 55 posto da dobiju informacije o nekom proizvodu.
Serijski poduzetnik Senko Rašić je iznio stajalište kako treba razumjeti za što je AI dobar, a za što ne.
“Iako se AI agenti ne umaraju, oni su u svojoj biti naivni. Ne prepoznaju vlastite pogreške, haluciniraju i sa sobom nose ozbiljne sigurnosne rizične faktore. Zato im nipošto ne smijemo dati potpunu slobodu niti neograničen pristup osjetljivim i privatnim podacima”, ustvrdio je.
Pročitajte još:
Na konferencije je gostovao i poznati medijski akter i stand-up komičar Ivan Šarić koji je suosnivač tvrtke NewsLabs koja nudi medijima i novinarima AI rješenje za olakšavanje pripreme tekstova.
“Tradicionalno pisanje članka, uz provjeru izvora i odabir vizuala traje barem sat i 15 minuta. S NewsLabs tehnologijom novinari to odrađuju u svega tri minute što je ključno ako znamo da je 90 posto medijskih sadržaja zapravo prenošenje i adaptacija vijesti s terena. Uz to, medijske kuće moraju paziti na sigurnost. Ako ne osigurate zaposlenicima profesionalne, plaćene AI alate, oni će koristiti besplatne opcije i time potencijalno kompromitirati osjetljive podatke”, rekao je.
Jedan odgovor
Zanimljivo da.