Umjetna inteligencija u poslovanju više nije samo pitanje tko će prvi uključiti Copilot, testirati chatbot ili napraviti interni pilot-projekt koji dobro izgleda na prezentaciji upravi. Nova faza AI-ja počinje onog trena kada ti alati izađu iz laboratorija i uđu u stvarne poslovne procese, u isto vrijeme pristupajući podacima, donoseći preporuke, automatizirajući zadatke i povezujući sustave.
Tu također počinje i mnogo ozbiljniji dio priče: tko će takva rješenja sigurno uvesti u produkciju, tko će nadzirati pristup podacima, tko će spriječiti curenje osjetljivih informacija i tko će znati objasniti gdje završava pomoć umjetne inteligencije, a počinje poslovni, sigurnosni i regulatorni rizik?
Nedavna vijest da je Span ostvario Microsoft Frontier Partner badge prema tome nije samo još jedno partnersko priznanje u tehnološkoj industriji već otvara i šire pitanje: koliko Hrvatska uopće ima kompanija koje mogu povezati umjetnu inteligenciju, cloud, podatkovne platforme i kibernetičku sigurnost u ozbiljnim poslovnim okruženjima?
Span je objavio da je dobio Microsoft Frontier Partner badge, jedno od najviših priznanja unutar Microsoft AI Cloud Partner programa. Time se svrstava među ograničen broj globalnih partnera koji demonstriraju sposobnost isporuke naprednih AI rješenja s konkretnim poslovnim rezultatima u produkcijskim okruženjima.
Drugim riječima, ne radi se samo o sposobnosti da se umjetna inteligencija pokaže u kontroliranom demo-okruženju, nego o sposobnosti da se AI rješenja dizajniraju, uvedu, skaliraju i održavaju u sustavima u kojima su važni sigurnost, dostupnost, usklađenost i mjerljiv poslovni učinak.
To je upravo i ključna razlika između AI eksperimenta i AI transformacije.
Velik broj kompanija danas testira AI agente, Copilot scenarije i alate generativne umjetne inteligencije. No mnogo ih manje uspijeva ta rješenja pouzdano integrirati u ključne poslovne procese. U toj fazi više nije dovoljno imati dobar model ili atraktivno korisničko sučelje. Potrebni su kvalitetni podaci, jasna pravila pristupa, integracija s postojećim sustavima, kibernetička zaštita i upravljanje rizicima.
Poseban izazov donose AI agenti, koji se sve češće opisuju kao neka vrsta “digitalnih zaposlenika”. Za razliku od jednostavnih alata koji odgovaraju na pitanje, AI agenti mogu preuzimati zadatke, povezivati aplikacije, koristiti interne podatke i sudjelovati u automatizaciji procesa. Upravo zato njihova primjena nosi novu razinu složenosti.
Ako zaposlenik dobije pogrešan pristup podacima, šteta može biti velika. Ako ga dobije AI agent koji radi brzo, povezuje više sustava i automatizira odluke, šteta može biti mnogo brža, šira i teže uočljiva.
Zato se kibernetička sigurnost u AI eri više ne može promatrati kao dodatak koji dolazi na kraju projekta. Ona mora biti ugrađena u samu arhitekturu rješenja. Isto vrijedi i za upravljanje podacima, kontrolu pristupa, revizijske tragove i usklađenost s regulatornim okvirima, uključujući EU AI Act.
Od AI pilot-projekata do stvarne primjene u poslovanju
Mihaela Trbojević, članica Uprave Spana zadužena za upravljanje proizvodima i uslugama za Financije.hr objasnila je kako se hrvatsko tržište danas nalazi u prijelaznoj fazi koja je vidljiva i na globalnoj razini. Kako tvrdi, većina organizacija već koristi umjetnu inteligenciju kroz različite oblike pilot projekata i inicijalnih implementacija, no tek je manji dio uspio ta rješenja uvesti u produkciju i integrirati ih u ključne poslovne procese.
“Upravo taj prijelaz iz eksperimentiranja u operativnu primjenu danas čini glavnu razliku između organizacija koje AI koriste kao pomoćni alat i onih koje ga sustavno ugrađuju u svoje poslovanje”, rekla je Trbojević.
Nadodala je kako ključni izazov pritom više nije sama tehnologija, nego sposobnost njezine integracije kroz kvalitetne podatkovne temelje, stabilnu cloud infrastrukturu i jasno postavljene modele upravljanja.
“Zbog toga je broj kompanija koje mogu cjelovito pokriti sve te elemente na razini koju zahtijevaju enterprise sustavi i dalje ograničen. Takva sposobnost ne proizlazi iz pojedinačnih kompetencija, već iz njihove povezanosti u jedinstven operativni model koji može podržati rješenja u produkciji, a ne samo u fazi pilot projekata,” pojasnila je.
Trbojević također kaže i kako se u tom kontekstu mijenja i uloga kibernetičke sigurnosti koja postaje ključna za uspješnu primjenu AI-ja.
Fokus se tako pomiče s zaštite infrastrukture na upravljanje pristupom podacima, kontrolu korištenja AI-ja i nadzor nad njegovim radom, uz istovremeno ispunjavanje regulatornih zahtjeva.
“Organizacije koje žele ostvariti stvarni učinak moraju zato paralelno razvijati tehnološke kapacitete, uređene podatkovne temelje te jasne sigurnosne i upravljačke modele. Tek takav pristup omogućuje pouzdanu i skalabilnu primjenu AI rješenja u poslovanju. U suprotnom, AI ostaje ograničen na pojedinačne inicijative bez značajnijeg utjecaja na rezultate same organizacije” zaključila je Trbojević.
U Spanu su također istakli da se kao kompanija diferenciraju povezivanjem umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i upravljanja podacima u jedinstven pristup, temeljen na sigurnoj i kontroliranoj primjeni AI rješenja te zero trust principima.
Kako navodi kompanija, u proteklom je razdoblju izgradila portfelj rješenja i projekata koji obuhvaćaju implementaciju Copilota, razvoj AI agenata te kompleksne scenarije na Azure, Data i Security platformama. Microsoft Frontier Partner badge predstavljen je kao potvrda sposobnosti da se takva rješenja ne zaustave na ideji, nego uvedu u poslovnu stvarnost.
AI više nije eksperiment nego infrastruktura poslovanja
Hrvatsko tržište pritom nije bez konkurencije. Postoje domaći i regionalni IT integratori, cybersecurity specijalisti i konzultantske tvrtke koje rade na digitalnoj transformaciji, sigurnosti, cloudu ili razvoju poslovnih sustava. No relativno je uzak krug kompanija koje ta područja mogu spojiti u jednu cjelinu i preuzeti odgovornost za velike sustave u kojima se AI koristi operativno, a ne samo eksperimentalno.
U tome je i šira važnost Spanova priznanja. Hrvatska tehnološka industrija godinama se pokušava pozicionirati kao izvoznica znanja, a ne samo kao tržište na kojem se implementiraju tuđa rješenja. Span je u tom smislu zanimljiv jer je riječ o domaćoj kompaniji s međunarodnim poslovanjem, više od 950 stručnjaka i dionicama uvrštenima na Zagrebačku burzu.
Kompanija posluje u Europi, Aziji i Sjedinjenim Američkim Državama, a poslovni fokus stavlja na cloud, kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju. Partnerstva s globalnim tehnološkim kompanijama poput Microsofta, Amazona i Googlea daju joj pristup ekosustavima koji definiraju smjer razvoja poslovne tehnologije.
No za hrvatsko tržište možda je važnije drugo pitanje: hoće li domaće kompanije AI uvoditi kao još jedan alat u postojećem sustavu ili će morati mijenjati način rada, sigurnosne politike, upravljanje podacima i interne procese?
Ako je prva faza AI-ja bila obilježena entuzijazmom i eksperimentiranjem, druga će biti obilježena odgovornošću. Kompanije će sve manje pitati mogu li nešto automatizirati, a sve više smiju li, kako, pod kojim uvjetima i s kojim sigurnosnim ograničenjima.
Pročitajte još:
Tu se otvara prostor za kompanije koje razumiju i tehnologiju i rizik. AI transformacija neće se mjeriti samo brojem uvedenih alata, nego time koliko su ti alati sigurni, kontrolirani i korisni u stvarnom poslovanju.
Upravo zato Spanov Microsoft Frontier Partner badge treba gledati šire od same objave. On pokazuje kamo se pomiče tržište: od AI-ja kao atraktivnog eksperimenta prema AI-ju kao infrastrukturi poslovanja. A kada umjetna inteligencija postane infrastruktura, pitanje više nije tko će je prvi uključiti. Pitanje je tko će je znati sigurno voditi.
