Europska potraga za tehnološkim suverenitetom bit će jedna od glavnih tema ovotjednih razgovora na sastanku G7 u Francuskoj i konferenciji VivaTech u Parizu, u trenutku kada sve snažniji američki utjecaj nad umjetnom inteligencijom ponovno otvara pitanje koliko Europa doista kontrolira vlastitu digitalnu budućnost.
Rasprave dolaze samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države pooštrile ograničenja pristupa najnaprednijim modelima kompanije Anthropic za strane državljane. Taj je potez dodatno naglasio europsku ranjivost: iako Europska unija želi graditi vlastite AI prvake, velik dio ključne infrastrukture i dalje je u rukama američkih tehnoloških kompanija.
Europa se tako suočava s poznatom dilemom. Želi stratešku autonomiju, vlastite modele, vlastiti cloud, vlastite čipove i vlastita pravila. No istodobno ostaje snažno ovisna o američkim kompanijama koje dominiraju cloud computingom, dizajnom poluvodiča i najnaprednijim istraživanjima umjetne inteligencije.
„Tehnološki suverenitet bit će jedna od glavnih tema ovog tjedna na VivaTechu“, rekla je Ana Paula Assis, viša potpredsjednica IBM-a, za Reuters. Dodala je da je za europske organizacije ključno razumjeti kako suverenitet ne znači nužno odakle tehnologija dolazi, nego gdje korisnik ima stvarnu kontrolu.
Na sastanku G7 u Évianu okupili su se predstavnici najrazvijenijih gospodarstava, ali i čelnici najvećih AI kompanija, uključujući Anthropic, OpenAI, Google i francuski Mistral. Na stolu su teme konkurentnosti u umjetnoj inteligenciji, regulacije, sigurnosti i ovisnosti o Kini za kritične sirovine.
U Parizu se istodobno održava VivaTech, jedan od najvećih europskih tehnoloških događaja, na kojem se očekuje više od 180.000 posjetitelja, startupa, investitora, političara i direktora velikih kompanija. Među najavljenim sudionicima je i osnivač Amazona Jeff Bezos. No ove godine razgovori neće biti usmjereni samo na nove proizvode i startupe, nego i na geopolitiku, sigurnost i pitanje tko zapravo kontrolira tehnologiju na kojoj će počivati buduće gospodarstvo.
Francuski Mistral, koji se često opisuje kao najvažniji europski AI kandidat, sve se snažnije okreće partnerstvima s europskim kompanijama, osobito u industrijama u kojima Europa smatra da ima prednost. No čak i europske AI kompanije i dalje u velikoj mjeri ovise o američkoj cloud infrastrukturi, američkim čipovima i velikim temeljnim modelima razvijenima izvan Europe.
Francuska je među najglasnijim zagovornicima europskog tehnološkog suvereniteta. Vlada u Parizu sve otvorenije govori o potrebi zamjene američkih dobavljača u dijelu državnih usluga.
„Ne možemo se oslanjati na alate koje su razvile strane sile. Francuska mora imati vlastite alate“, rekao je francuski premijer Sebastien Lecornu.
Europska komisija posljednjih mjeseci također pokušava ubrzati razvoj domaće infrastrukture. Predstavila je planove za AI „gigatvornice“ i velike računalne kapacitete koji bi europskim kompanijama trebali omogućiti suveren pristup računalnoj snazi. Predloženi su i zakoni za jačanje domaćeg clouda, umjetne inteligencije i industrije poluvodiča, s ciljem smanjenja ovisnosti o američkom Big Techu.
No kritičari upozoravaju da Europa i dalje kasni za američkim konkurentima. Problem nije samo u novcu, nego i u brzini, dostupnosti čipova, skaliranju poslovanja i sposobnosti da europske tehnološke kompanije narastu do globalne veličine.
Telekomunikacijska kompanija Orange poručila je da je postalo jasno koliko je važno da Europa ima pristup AI uslugama koje može sama kontrolirati i koje joj ne mogu biti isključene zbog političke odluke druge države.
Za kompanije, međutim, tehnološki suverenitet ima cijenu. Europske cloud alternative često su skuplje od američkih rješenja. Karine Brunet, operativna direktorica Capgeminija, rekla je da europske alternative mogu značiti premiju od čak 40 posto, pa kompanije moraju procijeniti koliko su spremne platiti za veću kontrolu i manji politički rizik.
Zato europska rasprava više nije jednostavno pitanje zamjene američkih dobavljača europskima. Riječ je o stvaranju otpornije tehnološke strategije, u kojoj se najkritičniji dijelovi infrastrukture pokušavaju staviti pod europsku kontrolu, dok se u drugim područjima i dalje surađuje s globalnim partnerima.
„Alternativa nije samo zamijeniti jednog dobavljača drugim“, rekao je François Bitouzet, direktor VivaTecha. „Radi se o izgradnji otpornijih tehnoloških strategija, u kojima se europske inovacije koriste za najkritičnije dijelove tehnološkog sustava, dok se s globalnim partnerima surađuje ondje gdje to ima smisla.“
Pročitajte još:
Europa, dakle, ne želi zatvoreni tehnološki sustav. Ali sve manje želi digitalnu budućnost u kojoj pristup ključnim AI alatima, računalnoj snazi i čipovima ovisi o američkoj politici, američkim kompanijama ili geopolitičkim krizama.
Umjetna inteligencija zato za Europu više nije samo tehnološko pitanje. Ona postaje pitanje industrijske politike, sigurnosti, konkurentnosti i političkog suvereniteta. A ovotjedni skupovi u Francuskoj pokazuju da je Europa prepoznala problem. Sljedeće pitanje je može li ga riješiti dovoljno brzo.
