Europska unija priprema najveću promjenu pravila prema kojima procjenjuje spajanja i preuzimanja kompanija u posljednja dva desetljeća. U novim smjernicama Europska komisija želi znatno više prostora dati inovacijama, mogućnosti rasta kompanija, otpornosti gospodarstva i koristima koje nastaju kada europske tvrtke dosegnu veću veličinu, a jedna od najvećih novosti je takozvani inovacijski štit za startupe i druge manje inovativne kompanije.
O izmijenjenim pravilima ministri država članica raspravljali su u četvrtak na Vijeću za konkurentnost u Bruxellesu. Prema zaključcima Vijeća, države članice uglavnom su podržale novi pristup, uključujući veće uzimanje u obzir inovacija, mogućnosti povećanja poslovanja kompanija, otpornosti, održivosti i ekonomskih koristi od spajanja. Mnogi ministri posebno su podržali predloženi inovacijski štit za startupe i scaleupove.
Komisija je nacrt novih smjernica objavila krajem travnja, a konačna verzija trebala bi biti donesena do kraja ove godine. Njima će zamijeniti pravila o horizontalnim spajanjima iz 2004. te ona o drugim vrstama koncentracija iz 2008. godine. Komisija objašnjava da se gospodarstvo u međuvremenu bitno promijenilo zbog digitalizacije, globalizacije i dekarbonizacije te da postojeći okvir više ne obuhvaća dovoljno dobro nove tržišne okolnosti
Promjena je važna i zbog dugogodišnje europske rasprave o tome mogu li kompanije iz EU-a narasti dovoljno da konkuriraju američkim i kineskim divovima.
Prema nacrtu, Komisija će pri ocjenjivanju transakcija veću težinu davati ekonomiji razmjera, inovacijama, investicijama i otpornosti. Posebno se navodi da spajanja koja kompanijama omogućavaju rast do veličine potrebne za konkuriranje na globalnim tržištima mogu imati pozitivan učinak na europsko gospodarstvo, osobito u industrijama s visokim kapitalnim ulaganjima i velikim izdvajanjima za istraživanje i razvoj.
I štit nosi svoja pravila
To ipak ne znači automatski blažu kontrolu svakog velikog preuzimanja. Promjena pravila ne znači odustajanje od kontrole tržišne moći. Izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera tijekom konzultacija o novim smjernicama govorila je o potrebi za „jasnim, predvidljivim i fleksibilnim okvirom procjene, prilagođenim budućnosti“, koji će obuhvatiti dugoročne učinke spajanja, ali i odgovoriti na rastuću koncentraciju tržišne moći u pojedinim sektorima.
Komisija istodobno želi detaljnije procjenjivati može li spajanje ukloniti budućeg konkurenta, smanjiti ulaganja ili zaustaviti razvoj novih proizvoda. Novi okvir prvi put sustavno uređuje procjenu dugoročnog utjecaja spajanja na inovacije i investicije.
Između ta dva cilja smješten je “innovation shield”. Prema sadašnjem nacrtu, Komisija kod transakcija koje uključuju malu inovativnu kompaniju, startup ili istraživačko-razvojni projekt u određenim okolnostima polazi od toga da koncentracija neće znatno narušiti učinkovito tržišno natjecanje.
Selçukhan Ünekbas s European University Institutea ocjenjuje da je inovacijski štit prije svega usmjeren na akvizicije koje manjim i rastućim kompanijama omogućavaju povećanje razmjera, dok najveće kompanije i digitalni gatekeeperi ostaju pod strožim nadzorom. Drugim riječima, novi okvir više otvara prostor scaleupovima i drugim izazivačima nego dominantnim igračima koji preuzimaju potencijalne konkurente.
Štit pritom nije bezuvjetan. Ako se, primjerice, istraživački projekt jedne kompanije preklapa s postojećim poslovanjem druge, nacrt među kriterijima navodi tržišni udio do 40 posto te postojanje najmanje tri druga neovisna konkurenta sa sličnim istraživačko-razvojnim potencijalom. Kod preklapanja ukupnih istraživačkih kapaciteta dviju kompanija prag je 25 posto.
Dosadašnja spajanja nisu donijela inovacije
Time Komisija pokušava riješiti problem koji ima dvije suprotne strane. Prodaja startupa većoj kompaniji često osnivačima i investitorima predstavlja način povrata uloženog kapitala i može omogućiti brže širenje tehnologije. S druge strane, velika kompanija kupnjom potencijalnog konkurenta može ukloniti inovaciju koja bi joj nekoliko godina poslije ugrozila tržišni položaj.
Koliko je ta ravnoteža osjetljiva pokazuje i istraživanje koje je Glavna uprava Komisije za tržišno natjecanje objavila početkom rujna. Analizom više od tri tisuće spajanja koja je Komisija odobrila od 1990. do 2024. utvrđeno je da su takve transakcije u prosjeku bile povezane sa smanjenjem inovacija, mjerenih patentima i njihovim citiranjem, i kod spojenih kompanija i kod njihovih konkurenata.
Pročitajte još:
Zato nova pravila istodobno otvaraju više prostora kompanijama koje spajanjem žele dosegnuti potrebnu veličinu i daju Komisiji širi skup alata za procjenu onoga što će se na tržištu događati nekoliko godina nakon transakcije. Umjesto da se analiza prvenstveno koncentrira na trenutačni tržišni udio, cijene i broj konkurenata, sve veću ulogu trebali bi imati budući proizvodi, istraživanje i razvoj, ulaganja, dobavni lanci i sposobnost europskih kompanija da konkuriraju na globalnom tržištu.
Allied for Startups podržava novi pristup jer akvizicije startupima daju pristup kapitalu i globalnim tržištima, ali upozorava da veća fleksibilnost mora zadržati pravnu predvidljivost za osnivače i investitore.
