Porezni klin na rad u Hrvatskoj bliže dnu europske ljestvice, Slovenija pri vrhu

Vlade nerijetko razinu poreza opravdavaju željom za pružanjem kvalitetne usluge građanima i premda je istina da bez kvalitetnog prikupljanja poreza nema dovoljno novaca za javne usluge činjenica je i da se u mnogim zemljama trošak tih usluga odražava kroz oporezivanje polovice ili trećine bruto osobnog dohotka.

Porezno opterećenje na rad, kako navodi u analizi think-tank Tax Foundation, pokazuje razliku između ukupnih troškova za poslodavca i dohotka kojim zaposlenik u konačnici raspolaže. To se obično svodi na stope poreza na dohodak i doprinose kao što su zdravstveno ili mirovinsko osiguranje ili osiguranje za nezaposlenost. Doprinosi mogu biti isključivo obveza uplate poslodavca, a mogu biti i podijeljeni između poslodavca i zaposlenika.

Analiza pokazuje da je porezni klin na rad u Europi općenito dosta visok, ali i da postoje osjetne razlike među zemljama. U prosjeku je samac s prosječnom plaćom u prošloj godini u Europskoj uniji (EU) i Ujedinjenom Kraljevstvu izdvajao 38,9 posto ukupnih, odnosno bruto, prihoda na porezna i druga davanja.

Radi jednostavnosti usporedbe, brojke se odnose na primanja samca bez djece koji zarađuje prosječnu plaću.

Belgija ima najveće porezno opterećenje od 50,8 posto, ne samo u EU već i među zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na drugom je mjestu Njemačka sa stopom od 46,6 posto opterećenja na bruto dohodak, a na trećem je mjestu Slovenija gdje je brojka 46,2 posto.

Na suprotnoj strani ljestvice su Cipar s 26,4 posto poreznog klina na rad, a onda slijede Malta i Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je stopa 29,2 posto.

Hrvatska nije daleko od skupine zemalja s najnižim stopama. Od ukupno 28 analiziranih zemalja Hrvatska je na 24. mjestu s poreznim klinom koji iznosi 31,52 posto.

Od Hrvatske, osim spomenute tri zemlje, nižu stopu još ima Irska, i to 29.51 posto, a otprilike na razini Hrvatske je i Grčka s 31,82 posto.

Dosta visoko s brojkom iznad 44 posto su još Slovačka, Austrija i Francuska.

Naravno, ne treba pobrkati porezni klin na rad i kupovnu moć jer iako ukupna stopa oporezivanja može biti viša plaće mogu istodobno omogućavati veću kupovnu moć.

U zadnja dva desetljeća, navodi Tax Foundation, neke su zemlje načinile bitne promjene u porezima i doprinosima na dohodak. Prema podacima OECD-a, Mađarska je u 2000. godini imala porezni klin na rad od 54,7 posto da bi se u 2024. spustio na 41,2 posto. To je najveće smanjenje u nekoj zemlji u tom razdoblju.

Među zemljama koje su također bitno smanjile porezni klin u tih dva i pol desetljeća su Litva i Švedska, i to za 6,4, odnosno 8,7 posto.

Prosječno porezno opterećenje rada s 2024. na 2025. je u obuhvaćenih 28 zemalja sniženo za 0,06 postotnih bodova.

U tom vremenu je 16 europskih zemalja povećalo porezno opterećenje rada, a devet ih je smanjilo.

Najveće je povećanje imalo Ujedinjeno Kraljevstvo za 1,9 postotnih bodova, a onda Estonija za 1,6 postotnih bodova. Najviše se ono smanjilo u Grčkoj za čak 3,8 postotnih bodova. Nakon toga po smanjenju slijedi Malta s 1,8 postotnih bodova te Latvija s 1,7 postotnih bodova.

U Hrvatskoj je pomak bio minimalan, odnosno opterećenje je smanjeno za 0,1 postotni bod. U Sloveniji je pak došlo do povećanja za 0,6 postotnih bodova.