Neradne nedjelje smanjile promet i do 20 posto u malim obiteljskim obrtima

Zbog Zakona o trgovini, odnosno članaka koji reguliraju rad nedjeljom, broj malih obiteljskih obrta svakodnevno se smanjuje, a cvjećarnice, suvenirnice i slični mali obrti i dalje se nadaju da će se odredbe ovog zakona, bar u segmentu koji se na njih odnosi, promijeniti, kaže za Financije.hr, predsjednik Udruge Glas Poduzetnika, Hrvoje Bujas.

Iako je u veljači Ustavni sud objavio da nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini, koju je među prvima podnijela Udruga Glas Poduzetnika, iz ove udruge poručuju da ne odustaju.

„Mi kao Udruga smo preduzeli određene korake s Hrvatskom obrtničkom komorom, sada pokušavamo to promijeniti, no ti koraci čekaju novu Vladu RH i nove ministre i vidjeti što se tu može napraviti“, kaže Bujas.

Ističe i da ono što svakodnevno kao UGP evidentiraju je smanjenje broja obrta i značajan pad prometa.

„Ono što mi čujemo od naših članova koji su cvjećari, mali trgovci i koji rade u suvenirnicama je da i dalje postoje problemi zbog neradnih nedjelja. Ovi djelatnici su najčešće posebno vezani za određene praznike i nedjelje zato što su ranije zarađivali na te dane. Sada, praznikom više uopće nemaju zarade, tako da oni osjete zabranu rada nedjeljom. Veliki trgovci, kako smo govorili i ranije, nisu toliko osjetili ova ograničenja jer su se oni, zbog raspoređenosti diljem Hrvatske, samo drugačije organizirali i preraspodijelili, odnosno uvijek neka od velikih trgovina radi. Veliki trgovci su po pitanju neradnih nedjelja, čini mi se, neutralni. Ovi mali obrti zaista jesu u problemu i njima je pao promet, i to za deset do dvadeset posto, naravno u zavisnosti od vrste trgovine. Mi zato nećemo stati, čim se nova Vlada formira, nastavljamo s razgovorima“, kaže Bujas.

Početkom godine, Vlada RH objavila je podatke da je u prvih devet dana potpune primjene zakona, odnosno od početka potpune primjene 16 radnih nedjelja godišnje, za sve djelatnosti i djelatnosti trgovine na malo izdan veći broj računa u odnosu na 2023. godinu, za 16,5 posto, a iznos računa je 35 posto viši. Promet s neradnih dana, prezentirano je tada, prebacio se na radne i u prvih devet dana ove godine evidentirano je 817.927 više računa.

Ipak, problem malih obrtnika ostaje, kao i traženje načina na koji im se može pomoći. Neke lokalne zajednice, poput Varaždina, još prije Uskrsa su proglasile svih 50 nedjelja, praznika i blagdana do kraja 2024. godine – danima javnih manifestacija i sajamskim danima, stoji u Zaključku gradonačelnika Varaždina, Nevena Bosilja, a ovaj zaključak se primjenjuje od 1. travnja 2024. godine, priopćeno je iz gradske uprave.

„Tako je u zaključku detaljno navedeno: od 1. 4. do 31. 5. bit će održana manifestacija Proljeće u Varaždinu, u sklopu koje će biti održano 90 programa, nakon toga, od 1. 6. do 22. 8. 2024. godine bit će održana manifestacija Ljeto u Varaždinu, u sklopu koje će biti organizirano oko 80 programa, 15. 8. 2024. godine je blagdan Velike gospe, od 23. 8. do 1. 9. 2024. godine bit će organizirana  manifestacija Špancirfest u sklopu koje će biti održano 500 programa, od 2. 9. do 28. 11. 2024. godine bit će organizirana manifestacija Jesen u Varaždinu s planiranih 50 događanja, a od 29. 11. 2024. godine do 31. 12. 2024. godine manifestacija Advent u Varaždinu s planiranih 100 različitih programa“, priopćeno je iz Grada.

Varaždin je tako postao prvi grad u Hrvatskoj koji je omogućio prigodnu prodaju na kioscima i štandovima, koji su dio javnih i sajamskih manifestacija, tijekom cijele godine. Ostali mali obrti ipak će morat sačekati novu Vladu i nove pregovore.