Državni zavod za statistiku ovoga je tjedna objavio podatke vezane uz sektor ribarstva prema kojima je u prošloj godini ulov morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije smanjen za 0,2 posto. Istovremeno, broj ribara također je u blagom opadanju (0,8 posto), dok je vrijednost morskog ribarstva porasla za 11,6 posto.
S obzirom da je ribarstvo i premijer Andrej Plenković nedavno nazvao gospodarskom granom od strateške važnosti, odlučili smo provjeriti kakvo je trenutno stanje u ribarskom sektoru, ali i koji su najveći problemi i prijetnje s kojima se suočava.
“Uzgoj ribe prošle godine u odnosu na godinu ranije je rastao, a prema našim procjenama rast će biti zabilježen i ove godine. Navedene oscilacije u ulovu nisu signifikantne. Ovdje valja imati u vidu da se u Hrvatskoj strogo poštuju obveze glede održivog ribarstva i kontrole ulova, također i da je ulov tune za uzgoj određen kvotama te da u uzgoju postoji i sezonalnost određenih poslova što može dati krivu statističku sliku”, objašnjava Zoran Radan, poslovni tajnik Udruženja ribarstva Hrvatske gospodarske komore. Članice toga udruženja su prvenstveno tvrtke koje se bave gospodarskim ribolovom i uzgojem.
Radan je istaknuo i kako je potražnja za morskom ribom u turističkoj sezoni uobičajeno značajno veća nego u drugim dijelovima godine, ali da se razlike u količini ulova ne odražavaju na količinu dostupne ribe. Smatraju također da kretanja u količini ulova i uzgoja nisu utjecala na cijene i da razloge eventualnog povećanja treba tražiti negdje drugdje.
Mnogo veći problem je, kao i u mnogim drugim sektorima, pronalazak radne snage u ribarstvu.
“Radna snaga u ribarstvu je veliki problem, izuzetno je teško pronaći kvalitetne posade brodova i zadržati ih, s obzirom na manjak radne snage i konkurentnost nekih drugih zanimanja. U tom smislu Udruženje ribarstva HGK se zalaže za daljnje pojednostavljenje zapošljavanja iz inozemstva, kao i da se zanimanja mornar na ribarskom brodu i pomoćni radnik u riboprerađivačkoj industriji uvrste na listu deficitarnih zanimanja”, napominje Zoran Radan.
Podaci DZS-a pokazali su da je u prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen za 0,8 posto, odnosno na 6.510. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov smanjen za 0,8 posto, na 2.992, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu pao također za 0,8 posto, na njih 3.518. Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 3,3 posto, na 7.501.
Usprkos problemu s manjkom radne snage, u ovom sektoru ima razloga za optimizam, što pokazuje i solidan rast vrijednosti morskog ribarstva za više od 11 posto.
Pročitajte još:
“U Hrvatskoj se sustavno godinama radi (nadležno Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, HGK) na diverzifikaciji, odnosno povećanju proizvodnje proizvoda s većom dodatnom vrijednošću. Veliki je broj novih prerađivačkih pogona koji su izgrađeni koristeći EU fondove što sada daje rezultate. Industrijska proizvodnja 2022. je u odnosu na 2021. porasla za 18 posto. U akvakulturi se nove vrste uvode u uzgoj. Radi se na brendiranju, zaštiti domaćih proizvoda i isticanju njihovih komparativnih prednosti. Jedan od takvih projekata je i EU projekt “Riba Hrvatske Jedi što Vrijedi” kojeg provodi Hrvatska gospodarska komora i temeljem kojeg su osigurana značajna sredstva kojima se hrvatskim kompanijama omogućilo da od 2015. godine imaju besplatan nastup na sajmovima u inozemstvu. To je, vjerujemo, značajno doprinijelo stabilnom izvozu s većim cijenama. Vrijednost izvoza narasla je za 14 posto prošle godine u odnosu na 2021.”, kazao je Radan.
Prema opsežnim istraživanjima Ministarstva poljoprivrede povećana je i potrošnja proizvoda ribarstva u Hrvatskoj sa 18,06 kilograma po glavi stanovnika tijekom 2018. godine na 22,9 kilograma dvije godine kasnije.
“Sustavan rad na diverzifikaciji i povećanju proizvodnje proizvoda s većom dodanom vrijednošću, osiguranje stabilnog plasmana tih proizvoda na kvalitetna inozemna tržišta, sustavan rad na izgradnji branda domaćih proizvoda i povećanju domaće potrošnje, doveli su do navedenog rasta. Vjerujemo da će se ovaj rast nastaviti”, zaključio je.
3 Odgovora
Komentiram kao ribar i riboprerađivać s 27 godina iskustva.,Puno je napretka ,ali i problema. Ne bih ulazio u široku tematiku .Istaknuo bih da se vlada kune u preradu i dodanu vrijednost naših proizvoda ,dok sve prerađeno iz mora ima dvadeset posto veći PDV-e na te proizvode i u konačnici skuplji proizvod.Uz poskupljenje energenata i radne snage teško da ta djelatnost može uspjeti LP
Zašto ribari nemaju beneficirani radni staž odmah od države? Drugo šta se tiče izlova plave ribe! Neka se poštuje lov od prve četvrti mjeseca do druge četvrti a ne i po mjesečini da brodovi sa jakim svjetlima nastavljaju raditi i poslije četvrti mjeseca. Treba i riba da odmori po mjesečini! Ipak je to prirodni proces koji se ne poštiva.
Malo podrške im ne bi škodilo. Definitivno trebaju imati beneficirani radni staž. Stanje u ribarskom sektoru je alarmantno, pred izumiraje, a jedna je od važnijih djelatnosti vezana za razvoj same ekonomske slike Hrvataske. O ribarima ovisi veći dio razvoja našeg turizma.