Kupci koji najviše vremena provode tražeći popuste, skupljajući bodove vjernosti i uspoređujući cijene planiraju potrošiti više od onih koji se takvim pogodnostima manje koriste.
Prema Deloitteovu istraživanju, američki potrošači koji primjenjuju najmanje pet različitih načina štednje planiraju tijekom blagdanske sezone potrošiti 12 posto više od ostalih. Takvih je čak 38 posto među 4.000 ispitanika.
Prosječni blagdanski proračun američkih potrošača iznosi 1.654 dolara, četiri posto više nego prošle godine. Od toga je 988 dolara namijenjeno kupnji robe, što predstavlja rast od deset posto, dok se preostalih 666 dolara odnosi na blagdanske aktivnosti. Istodobno, 79 posto ispitanika očekuje daljnji rast cijena.
Za trgovce je posebno zanimljiva skupina koja aktivno traži uštede. Ti kupci uspoređuju ponude, koriste kupone, programe vjernosti i jeftinije zamjene za poznate marke.
Jedan od najjednostavnijih primjera nalazi se u internetskoj kupnji. Ako besplatna dostava počinje na 50 eura, kupac s košaricom od 43 eura može dodati proizvod od devet eura kako bi izbjegao dostavu od četiri eura. Umjesto 47 eura, platit će 52 eura. Trgovac je povećao vrijednost narudžbe, a kupac je dobio besplatnu dostavu.
Sličan učinak mogu imati kuponi koji vrijede tek nakon određenog iznosa kupnje i programi vjernosti koji dodatnim bodovima nagrađuju veću potrošnju. Popust se pritom računa na cijenu proizvoda, dok se kućni proračun suočava s ukupnim iznosom računa.
Deloitteovi podaci pokazuju i koliko se prodajna sezona produžila. Četvrtina ispitanika već je u lipnju kupovala blagdanske proizvode, oko 40 posto planira sudjelovati u listopadskim akcijama, a do kraja listopada očekuje se potrošnja čak 28 posto ukupnih blagdanskih proračuna, najviše u posljednjih šest godina.
Pročitajte još:
Zanimljiva je i razlika među korisnicima digitalnih alata. Potrošači koji za kupnju koriste internetske tražilice, društvene mreže i generativnu umjetnu inteligenciju planiraju potrošiti 2.893 dolara. Oni koji ne koriste nijedan od ta tri alata planiraju 1.175 dolara, odnosno 1.718 dolara manje.
Iza popusta tako se otvara važnije pitanje za trgovce: koliki dio dodatne prodaje dolazi od kupaca koji bi ionako kupovali, a koliki od onih koji su zbog povoljne ponude povećali košaricu? Deloitteovo istraživanje ne daje odgovor na uzrok, ali pokazuje da su potrošači koji najaktivnije traže uštede istodobno među onima koji planiraju više trošiti.
