Desetljećima se državno vlasništvo povezivalo sa slabijom učinkovitošću, političkim utjecajem i manjom profitabilnošću. Privatizacija se predstavljala kao put prema konkurentnijem gospodarstvu, no najnoviji podaci OECD-a pokazuju drukčiji trend.
Državna poduzeća ponovno zauzimaju sve veći prostor u svjetskom gospodarstvu, a njihova se važnost sve više povezuje s energetskom sigurnošću, infrastrukturom i strateškim industrijama.
Prema izvješću OECD-a, broj velikih nefinancijskih državnih poduzeća i vrijednost njihove imovine približno su se udvostručili između 2013. i 2024. godine. OECD je za 2024. evidentirao oko 33.800 velikih državnih poduzeća s ukupnom imovinom od 141 bilijun dolara, što odgovara 126 posto svjetskog BDP-a. Zapošljavala su 43 milijuna ljudi.
Financijska državna poduzeća, ponajprije banke, držala su 102 bilijuna dolara imovine, dok je na gospodarstva u nastajanju otpadalo čak 80 posto ukupne imovine državnih poduzeća.
Zašto države ponovno toliko ulažu u vlasništvo? OECD-ovo istraživanje pokazuje da 93 posto obuhvaćenih zemalja kao razlog državnog vlasništva navodi pružanje javnih usluga, 84 posto nacionalnu sigurnost, a 74 posto gospodarski razvoj. Ostvarivanje prihoda i dividendi navodi 51 posto zemalja.
Ekonomska logika takvog pristupa proizlazi iz potrebe za dugoročnim ulaganjima. Energetske mreže, željeznice i razvojne banke zahtijevaju kapital čiji se povrat često ostvaruje desetljećima. Državno vlasništvo omogućuje provedbu projekata koji imaju širu gospodarsku korist, ali nisu uvijek dovoljno privlačni privatnim ulagačima.
Ipak, stara rasprava o učinkovitosti nije izgubila smisao. Između 2013. i 2024. medijan povrata na kapital državnih poduzeća iznosio je 4,7 posto, nasuprot 6,4 posto kod ostalih poduzeća.
U 2024. medijan neto profitne marže državnih poduzeća bio je 2,7 posto, a ostalih 4,5 posto. Državna poduzeća u pravilu su zaduženija i manje ulažu u istraživanje i razvoj.
Hrvatska dobro poznaje taj problem. Prema podacima za 2023., ukupna imovina poduzeća u javnom vlasništvu iznosila je 54,3 milijarde eura, od čega se 43,6 milijardi odnosilo na 36 poduzeća od posebnog interesa.
OECD u ovogodišnjem gospodarskom pregledu Hrvatske upozorava na njihove slabije poslovne rezultate i preporučuje profesionalnije upravljanje te nastavak privatizacije poduzeća koja nisu od strateškog interesa.
Primjeri HEP-a, Hrvatskih autocesta i razvojnih institucija pokazuju zašto država ima važnu ulogu u gospodarstvu. No strateška važnost ne bi smjela biti trajno opravdanje za slabe poslovne rezultate.
Pročitajte još:
Državno vlasništvo danas raste jer države žele veću kontrolu nad resursima, infrastrukturom i gospodarskom sigurnošću. OECD-ovi podaci istodobno podsjećaju da vlasništvo ima svoju cijenu.
Ključno je zato pitanje koliko javne vrijednosti država stvara kapitalom kojim upravlja i može li tu vrijednost opravdati konkretnim rezultatima.
