U prošloj godini, zahvaljujući zajedničkom naporu carine, nadležnih tijela za nadzor tržišta i policije u Europskoj uniji (EU) uhvaćeno je više od 196 milijuna krivotvorenih predmeta s procijenjenom vrijednošću od 6,3 milijarde eura. Ta količina je 67 posto veća no u 2024. godini te 29 posto veća no što je to bilo u dosad rekordnoj 2023. godini.
Na vanjskim granicama EU-a ključnu ulogu za hvatanje krivotvorene robe ima carinska služba, dok je na unutarnjem tržištu za to još važna suradnja s tijelima za nadzor tržišta te policija.
Kako ističe Europska komisija, krivotvorena roba prijeti sigurnosti potrošača, poštenom tržišnom natjecanju i inovativnosti.
Pogledaju li se vrste proizvoda, najčešće su se u prošloj godini krivotvorili CD-ovi i DVD-ovi što uključuje glazbena i filmska izdanja, TV box uređaji, retro igrice i aplikacijski softver. Na tu vrstu proizvoda je otpadalo gotovo 30 posto krivotvorina, odnosno točnije 29,3 posto.
Gotov jedan od pet predmeta bile su igračke. Udio im je bio 19,65 posto.
Među ostalim proizvodima ističu se igrice, uključivo elektroničke igraće konzole, odjeća te cigarete što se odnosi i na elektronske cigarete, odnosno parilice.
“Rekordne brojke naglašavaju razmjer i složenost falsificiranja intelektualnog vlasništva u fizičkom i digitalnom svijetu diljem EU-a. Istodobno, izvješće pokazuje snagu koordiniranih napora carine, policije, i tijela za nadzor tržišta”, poručuju iz Bruxellesa.
Samo carinske službe su zaslužne za zaustavljanje na vanjskim granicama 42 milijuna primjeraka krivotvorene robe. Vrijednost se procjenjuje na oko dvije milijarde eura što je također novi rekordni iznos. Većina tih zaplijena dogodila se tijekom dostava putem pošte ili privatnih tvrtki koje se bave poslom isporuke pošiljki. Riječ je zapravo u pravilu o elektronskoj trgovini.
Carinska tijela u tom smislu su se suočila s velikim izazovom s obzirom na snažan porast robe koja ulazi u EU elektronskom trgovinom. Količina uz fragmentirane lance nabave te različite vrste transporta čine hvatanje krivotvorene robe posebice složenim.
Foto: Pexels.com/Tima Miroshnichenko
Podsjetimo, zbog dramatično rastuće količine pošiljki zadnjih godina EU je od ove godine nametnuo carinu i na pakete male vrijednosti.
Osim toga, EU je nedavno usvojio reformu carinske službe s osnivanjem središnjeg carinskog tijela koje će moći pratiti lance isporuke u realnom vremenu i brže identificirati one koje su većeg rizika.
Na sedam zemalja EU-a u prošloj godini otpalo je 90 posto količina i vrijednosti uhvaćene krivotvorene robe. To su, što se tiče količina, Rumunjska, Bugarska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Belgija. Kad je riječ o vrijednosti krivotvorene robe, tih sedam zemalja uključuje Španjolsku, Nizozemsku, Njemačku, Francusku, Belgiju, Grčku i Poljsku.
Kina, Hong Kong i Turska su područja iz kojih dolazi najviše krivotvorene robe u EU.
Najzastupljeniji oblik transporta takve robe je pomorski prijevoz, no po prvi put se u 2025. dogodilo da je veći broj primjeraka krivotvorene robe zaustavljen u cestovnom prometu. Ipak najveći broj uhvaćenih slučajeva ostaje u elektronskoj trgovini.
Roba sa zaštitnim znakom je najčešći oblik kršenja intelektualnog vlasništva nakon čega slijedi dizajn. Etikete i pakiranje su izraženi načini krivotvorenja jer navode da je roba proizvedena ili sastavljena na lokaciji koja je neistinita.
Zaključak je Bruxellesa kako treba nastaviti sa snažnom borbom protiv krivotvorene robe radi sigurnosti EU građana i zaštitu europske industrije od krađe intelektualnog vlasništva.
Zanimljivo je da je vrijednost krivotvorene robe koja je trgovinom ušla u EU 2021. godine bila procijenjena na 99 milijardi eura ili 4,7 posto ukupnog uvoza.
Iste te godine vrijednost uhvaćene takve robe na vanjskim granicama bila je 0,43 posto od ukupne vrijednosti krivotvorne robe koja je prešla granicu.
Pročitajte još:
U prošloj godini procijenjena vrijednost zadržane robe na granicama EU-a koja je kršila prava intelektualnog vlasništva iznosila je 0,66 posto ukupnog uvoza iz trećih zemalja.
Isto tako, procijenjena vrijednost uhvaćene robe te vrste u odnosu na ukupan uvoz je varirala snažno između pojedinih zemalja članica. Tako je na Cipru to bilo 20,87 posto, a u Finskoj i Sloveniji 0,05 posto.
U Hrvatskoj je to bilo pet posto.
