Hrvatska carina prošle je godine pokrenula osjetno manje postupaka zbog sumnje na krivotvorenu robu, ali je vrijednost uništenih proizvoda snažno porasla.
U 2025. godini uništena je roba procijenjene maloprodajne vrijednosti 20,16 milijuna eura, gotovo 4,8 puta više nego godinu ranije, dok je broj pokrenutih postupaka zbog sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva pao za 35 posto.
To je jedan od najzanimljivijih zaključaka novog godišnjeg izvješća Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Carinska uprava pokrenula je 398 postupaka, u usporedbi sa 616 u 2024., ali je vrijednost uništene robe skočila s 4,22 milijuna na više od 20 milijuna eura. Ukupno je uništeno 121.446 komada krivotvorenih proizvoda.
Vrijednosno je tržište izrazito koncentrirano na nekoliko kategorija. Odjeća i dodaci činili su čak 15,81 milijun eura ili 78,4 posto ukupne vrijednosti uništenih proizvoda. Obuća je dodala još 1,58 milijuna eura, parfemi i kozmetika 1,32 milijuna, a torbe, satovi, naočale i ostali osobni pribor oko 655.000 eura.
Kada se te kategorije zbroje, moda, obuća, kozmetika i osobni pribor nose oko 96 posto ukupne vrijednosti uništenih krivotvorina. To jasno pokazuje gdje se nalazi najveći ekonomski interes proizvođača i distributera lažne robe: u proizvodima kod kojih je razlika između proizvodnog troška i cijene originalnog proizvoda najveća.
Pritom iznos od 20,16 milijuna eura ne predstavlja prihod koji su prodavači krivotvorina mogli ostvariti. Carinska uprava vrijednost računa prema maloprodajnoj cijeni odgovarajuće originalne robe na domaćem tržištu. Riječ je, dakle, o procjeni vrijednosti originala koje krivotvoreni proizvodi imitiraju, a ne o stvarnoj prodajnoj cijeni lažne robe.
Po broju komada slika izgleda drukčije. Najveća kategorija bila je skupina “ostalo”, u kojoj su strojevi, alati, oznake, etikete i naljepnice, s 50.123 proizvoda. Slijedili su duhanski proizvodi s 36.198 komada te odjeća i dodaci odjeći s 33.371 komadom.
Posebno je zanimljiv podatak o malim pošiljkama. Od 398 carinskih postupaka njih 180, odnosno 45 posto, odnosilo se upravo na tu kategoriju. Godinu ranije njihov udio bio je 48 posto.
Takva struktura pokazuje koliko su male pošiljke postale važan dio prometa krivotvorene robe. Za carinski nadzor to znači veliki broj fragmentiranih pošiljaka, dok za vlasnike brendova zaštita prava postaje sve složenija.
Na domaćem tržištu Carinska uprava tijekom 2025. provela je 208 nadzora povezanih sa zaštitom intelektualnog vlasništva. To je 31 posto manje nego godinu ranije, ali je čak 186 nadzora, odnosno gotovo 89 posto, završilo optužnim prijedlogom ili izdavanjem prekršajnog naloga.
Privremeno je oduzeto 40.629 proizvoda zbog povreda propisa o žigu i industrijskom dizajnu, ukupne vrijednosti oko 451.000 eura. Najveći dio ponovno je bila odjeća i dodaci odjeći, s više od 17.600 komada, dok je osobni pribor činio dodatnih 7.632 komada.
Zanimljiv je i širi pravni kontekst. U prekršajnim postupcima zbog povrede propisa o intelektualnom vlasništvu tijekom 2025. bilo je okrivljeno 2.969 fizičkih, pravnih i odgovornih osoba, čak 41 posto manje nego godinu ranije. Istodobno je udio osoba proglašenih krivima ili odgovornima porastao s 50 na 58 posto.
Pročitajte još:
Podaci zato upućuju na pomalo paradoksalan trend. Broj postupaka, nadzora i okrivljenih osoba smanjuje se, ali vrijednost robe koja se otkriva raste. Problem krivotvorina zato se više ne može promatrati samo kroz broj zapljena, nego i kroz vrijednost robe koja ulazi u ilegalne distribucijske kanale.
Za legalne proizvođače i trgovce problem je širi od izgubljene pojedinačne prodaje. Krivotvorine utječu na vrijednost brenda, distribucijske kanale i povjerenje kupaca, dok država istodobno mora kontrolirati sve fragmentiraniji tok robe. Broj od 20 milijuna eura zato nije samo statistika Carinske uprave. On pokazuje koliko je tržište imitacija postalo ekonomski relevantno, posebno u segmentima u kojima se visoka cijena proizvoda najvećim dijelom oslanja na brend, dizajn i intelektualno vlasništvo.
