Na velikoj veleprodajnoj tržnici Ninh Hiep, na rubu vijetnamskog glavnog grada Hanoja, trgovina krivotvorenom robom i dalje cvjeta unatoč vladinim kampanjama protiv lažnih proizvoda i sve snažnijem pritisku Sjedinjenih Država. Upravo je problem intelektualnog vlasništva postao nova točka napetosti u odnosima Washingtona i Hanoja, u trenutku kada Vijetnam bilježi snažan rast izvoza prema američkom tržištu.
Reutersovi novinari posjetili su tržnicu dva puta tijekom svibnja i razgovarali s desetak prodavača. Njihova svjedočanstva upućuju na obrazac koji je dobro poznat na tržištima krivotvorene robe: policijske kontrole postoje, ali rijetko imaju dugotrajan učinak.
“Policija dođe jednom godišnje s televizijskom ekipom. Snime zapljenu jedne trgovine i onda se sve nastavi kao i prije”, rekla je jedna prodavačica na štandu s lažnim polo majicama marke Ralph Lauren.
Tržnica na američkoj crnoj listi
Ninh Hiep se nalazi među otprilike 30 “ozloglašenih tržišta” u svijetu koje je Ured američkog trgovinskog predstavnika, USTR, naveo u svom najnovijem godišnjem izvješću o krivotvorenju i piratstvu. Riječ je o tržištima i digitalnim platformama za koje Washington smatra da omogućuju masovnu prodaju robe ili sadržaja kojima se krše prava intelektualnog vlasništva.
Osim fizičkih tržnica, USTR je izdvojio i internetske stranice za streaming, među njima MyFlixerz, za koje se vjeruje da djeluju iz Vijetnama i privlače stotine milijuna posjeta mjesečno nudeći piratske filmove i serije. Unatoč najavljenim mjerama protiv online piratstva, te su stranice prema Reutersu i dalje bile dostupne 27. svibnja.
Sjedinjene Države kršenja intelektualnog vlasništva u Vijetnamu smatraju ozbiljnim problemom koji šteti američkom gospodarstvu. Krajem travnja Washington je Vijetnam označio kao najproblematičniju zemlju na svijetu kada je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva i upozorio da bi do kraja mjeseca mogao pokrenuti istragu koja potencijalno može završiti novim trgovinskim carinama.
Izvoz raste, pritisak Washingtona jača
Američki pritisak dolazi u trenutku kada je Vijetnam postao jedan od najvećih dobitnika preslagivanja globalnih lanaca opskrbe. Mnoge kompanije posljednjih su godina dio proizvodnje premještale iz Kine u Vijetnam, dijelom zbog geopolitičkih napetosti i carinskih rizika. No snažan rast izvoza prema SAD-u sada je i sam postao izvor političkog pritiska.
U prva tri mjeseca ove godine američki trgovinski deficit s Vijetnamom dosegnuo je 54,8 milijardi dolara, prema američkim podacima. Time je bio veći od deficita s velikim izvoznicima poput Kine i Meksika. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa više je puta poručila da želi smanjiti trgovinske deficite, a pitanje krivotvorene robe i intelektualnog vlasništva sada se uklapa u širu trgovinsku agendu Washingtona.
Nakon što je Vijetnam krajem travnja označen kao “priority foreign country” za intelektualno vlasništvo, što je najgora kategorija u američkom rangiranju i status koji nijedna zemlja nije dobila 13 godina, vijetnamsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da zemlja ulaže velike napore u zaštitu intelektualnog vlasništva. Hanoi je pritom pozvao SAD na “objektivnu i uravnoteženu procjenu” vijetnamskih napora i postignuća.
Krivotvorine se povuku s polica, ali ne nestaju
Ubrzo nakon američkog upozorenja, vijetnamska vlada pokrenula je kampanju protiv krivotvorene robe i online piratstva, koja je trajala od 7. do 30. svibnja. Slična kampanja provedena je i prošle godine, nakon što je Trumpova administracija najavila carine od 46 posto na uvoz iz Vijetnama. Te su carine kasnije smanjene na 10 posto, dok Hanoi i Washington već godinu dana pregovaraju o trgovinskom sporazumu.
Na terenu, međutim, prodavači tvrde da se malo toga stvarno mijenja. Jedan od njih rekao je Reutersu da je policija nedavno posjetila tržnicu, zbog čega su neki trgovci privremeno smanjili izložene količine brendirane lažne robe.
No roba nije nestala.
“Lažnjaci su i dalje dostupni u skladištu ako ih naručite”, rekao je prodavač.
Reutersovi novinari na tržnici su vidjeli desetke štandova s odjećom koja je nosila oznake poznatih brendova, uključujući Ralph Lauren, Calvin Klein, Gucci, Gap i Alo Yoga. Mnogi proizvodi imali su kineske etikete s podacima o proizvođaču. Kada su ih novinari pitali, prodavači su priznali da je riječ o krivotvorinama, uglavnom uvezenima iz Guangzhoua u Kini, uz manji dio robe proizveden u Vijetnamu.
Problem koji carine mogu učiniti skupljim
Vijetnamske vlasti pokušavaju pokazati da provode mjere protiv krivotvorina, ali prodavači tvrde da se nakon kontrola tržište brzo vraća u uobičajeni ritam. Motociklisti i dalje prolaze uskim prolazima Ninh Hiepa tražeći robu za preprodaju u središtu Hanoja i drugim trgovinama.
Jedan od prodavača sažeo je logiku tržišta jednostavno: “Dok god postoji potražnja, postojat će i ponuda.”
Upravo je to problem za Vijetnam. Zemlja je posljednjih godina izgradila poziciju jednog od najvažnijih alternativnih proizvodnih središta u Aziji, osobito za kompanije koje žele smanjiti ovisnost o Kini. No ako Washington zaključi da Hanoi ne čini dovoljno na suzbijanju krivotvorenja i piratstva, trgovinski odnosi mogli bi se dodatno zakomplicirati.
Za američku administraciju, pitanje intelektualnog vlasništva nije samo pravni problem, nego i dio šire borbe oko trgovinskih neravnoteža, zaštite američkih kompanija i kontrole globalnih lanaca opskrbe. Za Vijetnam, pak, riječ je o testu: može li zadržati status jednog od najvećih dobitnika globalnog premještanja proizvodnje, a istodobno uvjeriti Washington da nije samo izvozna baza u kojoj se tolerira siva zona krivotvorene robe.
Zasad, prizor s tržnice Ninh Hiep sugerira da je taj test daleko od položenog. Krivotvorine su možda povremeno sklonjene iz izloga, ali trgovina se nastavlja čim se kamere ugase.
