Požar koji je 13. kolovoza izbio kod Lokve Rogoznice i tijekom noći se proširio prema Omišu službeno je ugašen, a sada počinje utvrđivanje štete na kućama, automobilima, turističkim objektima i poljoprivrednim površinama. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, vatra je zahvatila oko tisuću hektara trave, niskog raslinja i borove šume. Jedna je osoba poginula, ozlijeđene su 43 osobe i tri vatrogasca, a približno 2500 ljudi bilo je evakuirano i smješteno u prihvatne centre.
Prema izvještaju Blaženka Bobana, splitsko-dalmatinskog župana, u cijelosti je izgorjelo 106 vozila, 28 kuća, te sedam gospodarskih, tri ugostiteljska i šest pomoćnih objekata u sklopu obiteljskih kuća. Djelomično su izgorjele 43 kuće, 20 vozila i devet plovila, dok je u cijelosti izgorjelo 45 plovila koja su bila izvučena na obalu, rekao je Boban za Hinu.
Vatrogasci su proteklih dana sanirali i požarišta kod Kune Pelješke na Pelješcu te kod Savra na Dugom otoku, gdje se dio požarišta ponovno aktivirao 16. kolovoza. Istoga dana izbio je i požar u blizini naselja Jovići i Slivnica u Zadarskoj županiji, ali je ugašen nakon četverosatne intervencije. Koliki će biti ukupni materijalni i gospodarski trošak ovogodišnjih požara tek će se utvrditi. Već sada je, međutim, jasno da velik dio štete neće biti pokriven privatnim osiguranjem.
Više od 97 posto gubitaka nepokriveno
Hrvatska je, naime, među europskim zemljama s najmanjom pokrivenošću osiguranjem od posljedica vremenskih i klimatskih ekstrema.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, privatnim osiguranjem bilo je pokriveno manje od tri posto procijenjenih ekonomskih gubitaka koje su u Hrvatskoj od 1980. do 2024. prouzročili požari, toplinski valovi, suše, poplave, oluje i druge vremenske nepogode. Više od 97 posto tih gubitaka ostalo je nepokriveno privatnim osiguranjem.
Hrvatska pritom nije iznimka, iako je njezin osigurateljni jaz među najvećima u Europi. Procjenjuje se da su u cijeloj Europskoj uniji vremenski i klimatski ekstremi u istom su razdoblju uzrokovali 822 milijarde eura ekonomskih gubitaka. Privatno je osigurano manje od petine ukupnog iznosa. Kod toplinskih valova, požara, suša, hladnoće i mraza udio pokrivenih gubitaka iznosio je tek nešto više od deset posto.
Prema procjeni agencije Moody’s, koju prenosi Reuters, prošlogodišnji toplinski valovi prouzročili su europskom gospodarstvu oko 43 milijarde eura izgubljene proizvodnje, a osiguravatelji su isplatili samo približno 500 milijuna eura.
Talijanski ugostitelji gube zaradu
Europa prolazi kroz peti toplinski val, a tradicionalni atraktivni termin za ugostitelje od 18 do 19 sati gotovo je nestao jer ljudi ostaju u klimatiziranim prostorima i izlaze tek kasnije.
Istraživanje provedeno među približno 600 ugostiteljskih objekata u Padovi i okolici pokazalo je da je više od 80 posto njih tijekom posljednjeg toplinskog vala izgubilo oko petine prometa, a pad prihoda od 20 posto briše cijelu maržu, objavio je Reuters.
Padovanski ugostitelji samo su jedan primjer poslovnih posljedica ekstremnih temperatura. Vrućine smanjuju produktivnost zaposlenika, mijenjaju navike potrošača, usporavaju promet, umanjuju poljoprivredne prinose i povećavaju troškove hlađenja pogona, trgovina i ureda, što otakođer ostaje izvan dosega klasičnih polica osiguranja.
Drukčije, ali jednako teške posljedice
Razlika proizlazi iz načina na koji ekstremna vrućina šteti poslovanju. Fizičku štetu moguće je razmjerno jasno dokazati i procijeniti. Toplinski val često ostavlja imovinu netaknutom, ali smanjuje broj kupaca, usporava radnike, skraćuje radno vrijeme ili zaustavlja proizvodnju zbog pregrijavanja opreme.
– Vrućina sama po sebi nije rizik koji se tradicionalno osigurava. Ekstremna vrućina rijetko uzrokuje katastrofalnu fizičku štetu poput poplave ili oluje, ali prekid poslovanja koji izaziva može biti jednako težak – objasnila je Reutersu Swenja Surminski, direktorica za klimu i održivost u brokerskoj kući Marsh.
Istraživanje provedeno 2023. među 9000 europskih malih i srednjih poduzeća pokazalo je da je 28 posto njih imalo osiguranje od prekida poslovanja kao dio police osiguranja imovine. Samo 17 posto imalo je zaštitu od prekida poslovanja koji nije povezan s fizičkom štetom.
Pozivajući se na izračun nizozemske banke Triodos, Guardian navodi da bi ekstremne temperature mogle smanjiti bruto domaći proizvod Europske unije za ukupno 180 milijardi eura. Riječ je o okvirnoj procjeni koja uz broj neuobičajeno toplih dana uzima u obzir strukturu pojedinih gospodarstava i rasprostranjenost klimatizacijskih uređaja.
Vrućine ne utječu samo na ljude i potrošnju, nego i na infrastrukturu potrebnu za rad cijelog gospodarstva. U Francuskoj su visoke temperature i niski vodostaji ograničili proizvodnju nuklearnih elektrana, a Njemačka se suočava s problemima u rječnom prometu i industrijskoj opskrbi.
Radi se sporije, a oprema se pregrijava
Pritisak je osobito izražen u gospodarstvima koja se snažno oslanjaju na poljoprivredu i turizam. Guardian prenosi procjenu talijanske poljoprivredne udruge Coldiretti prema kojoj su klimatski poremećaji proizvođače rajčica, maslinova ulja, vina i drugih proizvoda u posljednje četiri godine stajali oko 20 milijardi eura. To odgovara približno 12,5 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u tom razdoblju. Triodos procjenjuje da bi gotovo 47 izrazito vrućih dana moglo oduzeti približno jedan postotni bod očekivanom rastu španjolskog gospodarstva.
Smanjena produktivnost već se može izraziti u milijardama. Prema analizi organizacije Verdant, koju je objavio Guardian, toplinski valovi koštali su Veliku Britaniju procijenjenih 4,4 milijarde funti izgubljene proizvodnje do kraja srpnja. U izračun su uključeni sporiji rad zaposlenika, pregrijavanje opreme i prekidi poslovanja, ali ne i troškovi gašenja požara ili povećana potrošnja električne energije za hlađenje.
Osiguravatelji rješenje sve češće traže u parametarskim policama. Za razliku od klasičnog osiguranja, kod kojeg se nakon događaja utvrđuje stvarna šteta, parametarska polica automatski isplaćuje unaprijed dogovoreni iznos kada temperatura, količina oborina ili neki drugi mjerljivi pokazatelj prijeđe ugovoreni prag.
Reuters navodi da se takve police već koriste u poljoprivredi, gdje visoke temperature mogu smanjiti prinose ili produktivnost stoke, a njihova je primjena moguća i u prometu, industriji te zaštiti radnika.
Prema procjeni KBV Researcha, europsko tržište parametarskog osiguranja do 2031. moglo bi dosegnuti 7,93 milijarde dolara.
Pročitajte još:
Takva polica ne može nadoknaditi svaku posljedicu, ali tvrtki omogućuje bržu isplatu bez dugotrajnog dokazivanja iznosa štete. Primjerice, ugovorom se može odrediti isplata ako temperatura određeni broj dana ostane iznad utvrđene granice, neovisno o tome može li kompanija precizno izračunati koliko je prihoda izgubila.
Osiguranje ipak ne može zamijeniti prilagodbu poslovanja. Kompanije će morati ulagati u rashladne sustave, mijenjati raspored rada, prilagođavati radne prostore i provjeravati koliko su im opskrbni lanci otporni na vrućinu, nestašicu vode i prometne prekide.
