Knjižnice povećale prihode, virtualni posjeti utrostručeni

U Hrvatskoj je prošle godine djelovala 1.861 knjižnica, među kojima su jedna nacionalna, 116 visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih, 101 specijalna, 308 narodnih, 967 osnovnoškolskih i 368 srednjoškolskih, pokazali su prošloga tjedna objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Od tog su broja 10 posto samostalne knjižnice, 12 ih djeluje u sastavu druge knjižnice (podružnice i ogranci), a 78 posto su dio neke druge institucije, poduzeća ili obrazovnih ustanova.

Nadalje, prošle je godine u knjižnicama bilo 4.163 zaposlenih, od čega 85 posto žena. Stručno knjižnično osoblje, prema DZS-u, ima udio od 90 posto.

Članstvo u knjižnicama u 2025. imalo je 1.132.355 ljudi, no broj fizičkih posjeta pao je s 38 posto u 2024. na 16 posto prošle godine. S druge strane, broj virtualnih posjeta se utrostručio, s 21,2 milijuna u 2024. na 66,2 milijuna lani.

Najveći je porast zabilježen u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama, u kojima je dosegnuo udio od 97 posto.

Tijekom prošle godine u knjižnicama je održano 57.753 knjižnična događanja, od čega 44.422 za djecu i mlade, kao i 28.557 edukacijskih radionica.

U kategoriji “djelatnosti knjižnica” u Hrvatskoj je registrirano 175 pravnih subjekata, pri čemu je deset najuspješnijih u 2025. ostvarilo 60,4 milijuna eura prihoda.

U posljednje tri godine prihodi u tom sektoru bilježe stalan rast pa su tako 2024. iznosili 52,9, a 2023. 44,4 milijuna eura. Najuspješnije su bez iznimke gradske knjižnice te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK).

Na vrhu liste, napravljene prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, nalaze se Knjižnice grada Zagreba s 22,8 milijuna eura prihoda u prošloj godini. Slijedi NSK sa 17,9 milijuna eura, a to su ujedno i jedine dvije knjižnice čiji su prihodi premašili 10 milijuna.

Među deset vodećih po prihodima nalaze se i gradske knjižnice Rijeke, Splita, Osijeka, Dubrovnika, Zadra i Šibenika, kao i Sveučilišna knjižnica u Splitu te Znanstvena knjižnica Zadar.

Uz rast prihoda, podaci o članstvu i sve većem broju virtualnih posjeta pokazuju da knjižnice i dalje imaju važnu ulogu, iako se način na koji ih građani koriste mijenja.