Požari i ekstremne vrućine koji su zahvatili Francusku, Španjolsku, Portugal, Grčku, Rumunjsku i druge dijelove Europe već su prouzročili najmanje 3,1 milijardu eura troškova obnove. Stvarni gospodarski račun bit će znatno veći kada se uključe uništene kuće i usjevi, prekidi proizvodnje, pad turističkog prometa, zdravstvene posljedice i rast troškova osiguranja.
Gotovo pola milijuna hektara izgorjelo je tijekom prva dva mjeseca europske požarne sezone.
Prema analizi Financial Timesa, samo u pet najteže pogođenih zemalja europodručja trošak vraćanja opožarenih područja u prethodno stanje dosegnuo je oko 3,1 milijardu eura.
To već premašuje procijenjeni prosječni godišnji trošak šumskih požara za cijelu Europsku uniju, koji prema izračunima Europske komisije iznosi približno 2,5 milijardi eura.
Stvarna šteta bit će višestruko veća
Procjena od 3,1 milijardu eura obuhvaća uglavnom troškove obnove zemljišta, ponovnog pošumljavanja i održavanja opožarenih područja.
U nju nisu u cijelosti uključene štete na kućama, poslovnim objektima, vozilima i poljoprivrednim kulturama, kao ni gubici povezani s prekidom proizvodnje i turističke sezone.
Dodatni troškovi tek će se pojaviti kroz više premije osiguranja, nekretnine koje će postati teško ili nemoguće osigurati, smanjenje broja posjetitelja te nabavu vatrogasne opreme i prilagodbu infrastrukture.
Nisu u cijelosti monetizirane ni zdravstvene posljedice onečišćenja zraka i ekstremnih temperatura, uključujući dodatne hospitalizacije i višak smrtnosti.
Francuski požari zaustavili industrijsku proizvodnju
Francuska Gironde jedna je od najteže pogođenih regija, a istodobno je važan centar obrambene i zrakoplovne industrije.
Požari su prisilili kompanije poput proizvođača avionskih motora Safrana, proizvođača borbenih zrakoplova Dassault Aviationa i raketne kompanije ArianeGroup da zaustave proizvodnju i evakuiraju zaposlenike.
Prema podacima lokalne gospodarske komore, požarima je izravno pogođeno najmanje 40 tisuća poduzeća. Do 30. srpnja potpuno je bilo zatvoreno oko 19.500 kompanija, dok je između 120 tisuća i 150 tisuća zaposlenih bilo uključeno u državno subvencionirani skraćeni rad.
Gironde je poznata i po vinogradima Bordeauxa. Oni su dosad uglavnom izbjegli izravnu vatru, ali postoji rizik da dim utječe na kvalitetu grožđa i ovogodišnje berbe.
Pogođeni su i uzgajivači kamenica u zaljevu Arcachon te turizam, koji stvara približno sedam posto BDP-a tog departmana.
Španjolski poljoprivrednici izgubili tisuće hektara pašnjaka
Požari u Španjolskoj približili su se na oko 50 kilometara od Madrida te su zahvatili kuće, poslovne objekte i vozila u ruralnim naseljima.
Udruženje malih poljoprivrednika i stočara preliminarno je evidentiralo gubitak najmanje 18.500 hektara korisnog zemljišta, uglavnom pašnjaka.
Konačna šteta ovisit će i o gubicima stoke, višegodišnjih nasada te prihodima koji se neće ostvariti tijekom idućih sezona.
Iako takvi gubici vjerojatno neće snažno promijeniti nacionalne podatke o BDP-u, za lokalne zajednice mogu predstavljati višegodišnji gospodarski udar.
Suša otežava prijevoz i proizvodnju energije
Ekonomske posljedice ekstremnog ljeta nisu ograničene samo na požare.
Pad vodostaja Rajne i Dunava otežava prijevoz sirovina i industrijskih proizvoda. Uz Rajnu su koncentrirana velika postrojenja kemijskih kompanija BASF, Covestro i Evonik, koja ovise o riječnom transportu.
Rekordno niski vodostaji Dunava ugrozili su i rad nuklearnih elektrana koje rijeku koriste za hlađenje.
Mađarskoj nuklearnoj elektrani, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji, prijetilo je zaustavljanje rada, dok je Rumunjska morala isključiti jedan od dvaju reaktora elektrane Cernavodă.
Takvi prekidi povećavaju troškove energije, transporta i industrijske proizvodnje te šire posljedice katastrofa i na područja koja nisu izravno zahvaćena vatrom.
Obnova podiže BDP, ali ne stvara novo bogatstvo
Državna pomoć, isplate osiguranja i građevinska obnova nakon prirodnih katastrofa mogu kratkoročno povećati potrošnju i statistički poduprijeti gospodarski rast.
To ipak ne znači da je stvorena nova vrijednost. Novac se troši na zamjenu uništenih kuća, šuma, infrastrukture i proizvodnih kapaciteta.
Ekonomisti upozoravaju da takva aktivnost može prikriti stvarni gubitak kapitala, kvalitete života i budućih prihoda lokalnih zajednica.
Klimatska ekonomistica Sarah Meier procjenjuje da bi stvarni gospodarski trošak ovogodišnjih požara mogao biti više nego trostruko veći od prosječnog godišnjeg gubitka BDP-a koji su požari između 2011. i 2018. nanosili regionalnim gospodarstvima Portugala, Španjolske, Italije i Grčke.
U Hrvatskoj zasad bez potvrđenih poginulih u požarima otvorenog prostora
U Hrvatskoj zasad nema potvrđenih smrtnih slučajeva povezanih s ovogodišnjim požarima otvorenog prostora, dok objedinjena službena procjena ukupne materijalne štete još nije objavljena.
Pročitajte još:
Najveći požar zabilježen je na Korčuli, gdje je izgorjelo približno 900 hektara, a ozlijeđena su dva vatrogasca. Na Hvaru je vatra zahvatila više od 200 hektara borove šume, makije, vinograda i drugih poljoprivrednih površina te uništila dvije napuštene kuće i oštetila više objekata.
Na temelju dosad objavljenih podataka, samo je u najvećim požarima na Korčuli i Hvaru izgorjelo više od 1.100 hektara, ali službena nacionalna bilanca opožarene površine i novčane štete za cijelu sezonu još nije dostupna.
